Organizovani kriminal u arapskim, kurdskim i turskim zajednicama dobio je centralnu ulogu u njemačkim filmovima i TV serijama. Dio tog interesovanja izazvalo je niz pljački koje su skrenule pažnju medija. Tako je u utorak (18.maja) sve brujalo kada je u Berlinu uhapšen peti osumnjičeni za spektakularnu pljačku neprocjenjivog istorijskog nakita iz drezdenskog muzeja „Zeleni trezor" (2019.).

Za razliku od zloglasnih gangsterskih mafijaških grupa koje su često uniformisane i pojavljuju se na motorima, grupe koje se u njemačkim medijima i u policiji nazivaju „klanovima” definišu se porodicom i zajedničkim etničkim identitetom. Kritičari kažu da izraz “klanski kriminal” diskriminiše članove velike porodice koji nisu kriminalci. „Klanski kriminal” čini manje od 10 odsto istraga organizovanog kriminala, piše Deutsche Welle.

Remo

Porodica Remo je 1992. ubistvom vlasnika jednog restorana u Berlinu, prvi put skrenula pažnju policije. Od tada su se neki od oko 500 članova klana Remo pretvorili u jednu od najzloglasnijih berlinskih grupa, sa dugom listom kriminala – nasilje, trgovina drogom, pranje novca i prevare.

Krađa zlatnika od stotinu kilograma iz berlinskog muzeja Bode 2017. smatra se najspektakularnijim djelom klana Remo. Policija vjeruje da je zlato, vrijedno više od 3 miliona evra, isječeno na komade i pretopljeno. Čestice zlata, kao i fragmenti stakla iz muzeja, pronađeni su u stanovima i vozilima i na odjeći članova ove porodice. Dvojica mladića iz klana i jedan od njihovih saradnika 2020. su zbog te krađe osuđeni na nekoliko godina zatvora. Tužioci takođe vjeruju da su pripadnici klana Remo bili umiješani u gore pomenutu pljačku „Zelenog trezora” u Drezdenu.

Porodica Remo je 80-ih došla u Evropu, bježeći iz ratom razorenog Libana. Pripada etničkoj grupi Malami ili Mahalami ili Mardinli porijeklom iz sada jugoistočne Turske provnicije Mardin. Od 1925. poslije nesupjele kurdske pobune Šeika Saida, mnogo ih prebjeglo Siriju i Liban. Oni su sunitski muslimani i govore dijalektom arapskog jezika. O njihovom pravom porijeklu se malo zna, povezuju se Kurdima, Aramejcima i Asircima. Najveća zajednica Malamija u Evropi živi u Berlinu.

Abu-Čaker

Iako manja od klana Remo, porodica Abu-Čaker i njen šef Arafat Abu-Čaker već duže vrijeme privlače pažnju kako medija tako i vlasti u Njemačkoj. Arafat Abu-Čaker je 2008. postao menadžer Bušida, najpoznatijeg njemačkog gangsta-repera. Taj poslovni odnos je bio tema medija, o njemu je snimljen i film koji je bio hit, prije nego što je poslije 10 godina došlo do razlaza. Bušido je kasnije bio umiješan u sudski spor protiv Arafata Abu-Čakera, optužujući ga za prinudu, pretnje i uznemiravanje.

Tokom godina, članovi porodice Abu-Čaker bili su optuživani za nekoliko krivičnih djela poput zastrašivanja, pljačke i tjelesnih povreda. Sud u Berlinu takođe se bavio klanom i zbog falsifikovanih dokumenata za prodaju stambenog bloka koji im nije pripadao.

Porodica Abu-Čaker je palestinskog porijekla i pobjegla je iz libanskog izbjegličkog kampa u Evropu kada je u Libanu bjesnio građanski rat. Baš kao i druge porodice za koje se sumnja da se bave kriminalom, i za Abu-Čakere se smatra da su vlasnici nekoliko kancelarija i drugih nekretnina u Njemačkoj.

Miri

Klan Miri, koji se ponekad naziva i „M-klan”, posebno je aktivan u njemačkoj pokrajini Donja Saksonija, mada su kriminalne aktivnosti zabilježene i u Berlinu, Bremenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Članovi klana Miri umiješani su u zločine kao što su trgovina drogom, ucjene i prostitucija (kao makroi). Za neke istaknute ličnosti klana se kaže da su blisko povezane sa zabranjenom motociklističkom bandom “Mongols MC”.

Vođa klana Ibrahim Miri postao je poznat širom Njemačke kada je prekršio zabranu povratka u Njemačku nakon što je deportovan u Liban 2019. U to vrijeme, njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer predložio je “Leks Miri” koja bi deportovanim azilantima omogućila da budu smješteni u zatvor pri ponovnom ulasku u Njemačku.

Klan Miri se sastoji od nekoliko porodica koje su porijeklom, već pomenuti Malami. Vjeruje se da su i oni pobjegli u Njemačku u jeku libanskog građanskog rata ranih 80-ih.

Al-Zein

Sa nekoliko hiljada članova, klan Al-Zein mogao bi biti jedna od najvećih porodica uključenih u organizovani kriminal u Njemačkoj. Navodni šef, Mahmud Al-Zein, objavio je svoje memoare 2020. pod nazivom „Kum Berlina: Moj put, moja porodica, moja pravila”. U svojim memoarima Al-Zein pruža uvid u svijet kriminala klana – svijet kojim se čini da dominiraju arhaične ideje časti i stroge hijerarhije.

Mahmoud Al-Zein je došao u Njemačku iz Libana 1982. Od tada su se njegova pravila često sudarala sa njemačkim zakonima: Osuđivan je zbog trgovine drogom i drugih krivičnih djela. Mnogi vjeruju da je njemačka serija 4Blocks zasnovana na Al-Zeinovoj priči.