Građani se uglavnom ne osjećaju sigurno. Roditelji su zabrinuti za sigurnost djece. Nadaju se odgovarajućoj policijskoj reakciji i pojačanom prisustvu na terenu.

Ubistva, samoubistva, brojni saobraćajni prestupi koji ugrožavaju bezbjednost. Da li je sve ovo dovelo u pitanje povjerenje građana u organe reda?

Ako i jeste povećano prisustvo policije, nakon određenih događaja, dovodi se u pitanje njihov raspored. Osim toga, dok je u srećnija vremena svako naselje imalo svog poznatog policajca koji je obilazio svoj rejon, danas druga slika.

“Zašto policija ne obilazi rubne dijelove grada? Ja pričam s ljudima, ma nema, nikad ne dođu. Uglavnom se vozaju po centru. Ima ih koji dan provedu u kafanama. Sad otiđite na benzinsku pumpu u Velešiće, vidjećete iza pumpe dva policijska vozila, sjede momci i piju kafu, radno vrijeme”, priča Džemal Murga, penzionisani inspektor.

Pojačano prisustvo policijskih službenika na terenu u skladu je s procjenama menadžmenta Uprave policije i ne mora nužno biti vezano za određeni događaj, navode iz MUP-a KS.

“Mi smo već duže vremena donijeli akcione planove pojačane kontrole saobraćaja, pojačane kontrole drugih učesnika koji kreiraju sigurnosni ambijent”, navodi načelnik Sektora uniformisane policije MUP-a KS, glavni inspektor Džafer Hrvat.

Svjesni da postoji prostor za unapređenje bezbjednosnog okvira iz MUP-a najavljuju zapošljavanje još 250 policijskih službenika.

“Svakako da će to biti osvježenje u policijskim redovima i olakšati planiranje svakodnevnih poslova i zadataka. I u skladu s tim, vjerovatno, doprinijeti povećanju nivoa povjerenja građana u Upravu policije”, dodaje Hrvat.

S druge strane, statistički podaci i istraživanja govore da povećanje broja policajaca ne mora nužno da znači i bolju efikasnost.

Akcenat je na usavršavanju profesionalizma i korporativnog pristupa upravljanja u menadžmentu policijskih institucija. Smjernice su ovo i Centra za bezbjednosne studije, koji je svojevremeno proveo regionalno istraživanje, a koji je izostanak povjerenja građana u policiju i zvanično dokumentovao.

“Gotovo polovina građana BiH, tačnije, njih 49,25% nema povjerenje u rad policijskih struktura. Može se i s postojećim brojem policajaca, čak i s tim nedostatkom, napraviti iskorak ukoliko postoji volja i ukoliko se to želi”, kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Policijski službenici ne mogu predvidjeti neko krivično djelo. Ali, mogu ga prevenirati.

“Zašto se ne rade racije? Mi smo radili racije. Šta to znači? Uđete u neki ugostiteljski objekat, neka on odbaci pištolj, neka odbaci drogu… Ali će drugi put doći bez toga”, pojašnjava Murga.

Upravo su višestruki povratnici u činjenju krivičnih djela najzaslužniji za opasnost koja više ne bira ćošak iza kojeg će vrebati. Jedan takav, u moru sličnih video sadržaja na društvenim mrežama, pohvalio se da je na putu Mostar-Sarajevo razvio brzinu 140 km/h, naočigled jedne policijske patrole.

Poznatim prekršiocima policija, uglavnom, gleda kroz prste, zamjeraju savjesni građani. Njima se, s druge strane, greške ne praštaju.

“Najmanje povjerenja građani imaju u saobraćajnu policiju i smatraju da je taj segment najviše korumpiran”, navodi Armin Kržalić.

Što nije ni čudo, dodaje Kržalić, s obzirom na, uglavnom, praćenje stranačke linije prilikom zapošljavanja. S druge strane, mnogo je čestitih, poštenih, pripadnika organa reda, koji ne mogu da djeluju sami, te da zadnju riječ daju više pravosudne instance.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad