O zdravlju, mentalnom i fizičkom, signalima za reakciju, važnosti preventivnih pregleda, najčešćim oboljenjima danas, utjecaju vremena na organizam, stresu kao okidaču za Novi dan govorio je prim. dr. Mirsad Đugum - internista, kardiolog - akupunkturolog.
Na samom početku razgovora za Novi dan Mirsad Đugum na osnovu svog dugogodišnjeg profesionalnog rada kazao da li smo zdrava nacija i koja su najčešće oboljenja u našoj zemlji.
“Kada pogledamo sve aspkte u kojima su građani BiH, onda ne možemo kazati da smo zdrava nacija. Mnogi ljudi koji su preživjeli rat doživjeli su mnoge povrede… Ne možemo govoriti o punom zdravlju nacije, kada pogledamo druge zemlje. Kardiovaskularna oboljenja je najčešća bolest od koje umiru građani. Zauzimaju oko 40- 50 posto. Nakon tih oboljenja, definitivno najviše je oboljelih od karcinoma. Zauzimaju veoma visoko mjesto u oboljenjima. Najteža borba se vodi kod takvih pacijenata. Nemaju pristup adekvatnoj terapiji. Poslije toga dolazi šećerna bolest. To je nijemo oboljenje. Oboljenje koje dovodi do jako puno komplikacija”, kazao je Đugum.
Potom je dodao:
“Šećer je tiha ubica. Često ne obraćamo pažnju na simptome. Onda se pojavljuje i pitanje kvalitetnog života pacijenta koji boluje od šećera. Federalna vlada duguje oko dvije milijarde Federalnom zavodu i to za liječenje upravo najtežih oboljenja. Zdravstveni sistem je u raspadu u našoj zemlji. Moramo se pobuniti protiv takvog sistema. Federalna vlada je dužna da pomogne građanima, to im je obaveza. Ostaju gluhi i nijemi. Zašto populacija koja ima nade da se izliječi, ne dolazi na red”.
Srčane bolesti, sve više mladih ljudi se suočava s tim poteškoćama, koje dovode i do srčanih udara. Šta je njihov najčešći uzročnik? Kako prevenirati srčane udare?
“Oko 17 i po miliona je smrtnih slučajeva koje nastaje od kardiovaskularnih problema. Grupa kardiovaskularnih problema je čest i visok uzrok smrti. Problem je neadekvatnih i sistematskih problema. Najveći problem su loše navike. Negdje oko 60 posto bi se smanjilo kada bi mi mogli promijeniti način života. Način prehrane, fizičke aktivnosti, debljina i alkohol. Ova četiri stvare kada bi promijenili ili uravnotežili onda bi doveli do smanjenja kadriovaskularnih problema”, kazao je Đugum.
Između ostalog, naveo je da je način ishrane jako bitan, kao i borba protiv debljine.
“Zašto neko ne vježba? Zašto konzumira cigarete? Zašto se konzumira alkohol? Alkohol je veliki problem. Uvijek se može popiti čaša vina, ali ne i flaša vina. Treba preventivni program koji će pacijentima pomoći. Zašto ne radimo? To je individualni problem, odgovor ne postoji. Karcionom pluća je prvi na list od karcionama, drugi je debelog crijeva. To je jasan pokazatelj. Postoje dva puta u prevenciji. Jedan je onaj koji mi individualno misliti, drugi je da firma mora misliti o prevenciji svojih uposlenika. Radne organizacije zajedno učestvuju u zdravlju pacijenta. Moraju se napraviti programi za pojedina oboljenja”, kazao je Đugum.
Na kraju razgovora za Novi dan naveo je kako građani previše na svoju ruku koriste antibiotike.
“Uzima se veća količina antibiotika na svoju ruku, ali nema konkretne podatke. Vremenske promjene itekako utječu na naše fizičke i psihičke promjene. Međutim, na to nemamo veliki utjecaj”, zaključio je Mirsad Đugum za N1.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!