Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) poništila je u srijedu ranije izdanu koncesijsku dozvolu za izgradnju dviju mini hidroelektrana na rijeci Neretvi, čime je okončana desetogodišnja bitka za očuvanje jedinstvenog prirodnog fenomena kanala i spriječeno narušavanje biljnog i životinjskog svijeta.

Na mjestu gdje se ulijeva Buna u rijeku Neretvu, južno od Mostara, tisućljetnim prirodnim procesima nastali su sedreni vodopadi te se stvorilo više kanala u rijeci dužine 850 metara koje se naziva Bunskim kanalima. Ovaj je fenomen primjetan u mjesecima kada je manji vodostaj Neretve, ima izniman znanstveni značaj i potencijal u različitim područjima istraživanja. Bunski kanali predstavljaju i značajan prirodni turistički potencijal.

Upravo na tome mjestu je prije deset godina Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dodijelila koncesiju za izgradnju dviju mini hidroelektrana ‘Buna 1’ i ‘Buna 2’.

Nakon toga uslijedili su prosvjedi više ekoloških udruženja iz Mostara koje su se od 2014. borile za očuvanje Bunskih kanala kao zaštićenog spomenika prirode. Potporu su im u tome pružila brojna udruženja iz BiH i susjednih zemalja, ugledni svjetski aktivisti, te oporbeni političari u Mostaru i Hercegovini.

Oni su upozoravali kako bi se izgradnjom mini hidroelektrana uništio prirodni fenomen kanala te nanijela šteta biljnom i životinjskom svijetu u dolini rijeke Neretve.

Ta je aktivistička i pravna bitka okončana u srijedu, nakon što je na sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona poništena koncesijska dozvola za izgradnju ovog elektroenergetskog objekta.

U međuvremenu su i vlasti u Mostaru izbrisale dvije mini hidroelektrane iz svog Prostornoga plana.