Nakon što je Visoki predstavnik Valentin Inzko, u petak objavio odluku da se zakonom zabrani negiranja genocida, u narednim danima već je Tužilaštvo BiH počelo zaprimati prijave od nekoliko građana, te su neki predmeti već formirani. Koliko se to može odraziti na politički mandat političkih predstavnika, upitali smo Suada Arnautovića, člana Centralne izborne komisije.
Istaknuo je da će se to značajno odraziti za one osobe koje budi procesuirane od nadležnih tužilačkih organa i kasnije pravosnažno presuđene od sudova BiH.
Smetnja za kandidaturu kandidata
“Kad kažem značajno, imam u vidu odredbe člana 1.10. Izbornog zakona BiH, u kojima je propisano da izabranom organu vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena kojim je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojim je osuđen na kaznu zatvora šest mjeseci ili duže. Vidjeli smo iz dopuna Krivičnog zakona BiH da je visoki predstavnik dopunio odredbe u članu 145 A Krivičnog zakona. Najvažnija je odredba stava 7 tog člana koji propisuje otežavajuće okolnosti za izabrane dužnosnike”, kazao je.
Dakle, dodaje, oni imaju posebnu odgovornost jer su na izabranim funkcijama, a te posebne otežavajuće okolnosti je da im je zaprijećenja kazna zatvora tri godine.
Političke blokade
Pojasnio je da će se ova odluka odnosti u dva nivoa.
“Prvi nivo je kad se bude došlo u vrijeme prijave kandidata. Tada će CIK morati gledati čitav dosije kandidata i utvrditi da li je neko eventualno sudski pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci i duže, i to bi bila smetnja za kandidaturu kandidata. CIK ne bi mogao smatrati kvalificiranim kandidatom takvu osobu za učešće u izborima”, rekao je, dodavši:
“Ako bi ti kandidati bili izbrani nakon izbora, tokom trajanja mandata, a budu osuđeni na kaznu trajanja zatvora od šest mjeseci ili duže, njemu bi CIK po službenoj dužnosti oduzeo mandat prije isteka vremena na koje je izabran. To će se odnositi i na ove tekuće, koji su izabrani na Lokalnim izborima 2020. godine, kao i svakako ovima koji su u mandatu od 2018. godine.”
CIK će, dodao je Arnautović, sada morati uspostaviti mehanizme praćenja tih izabranih dužnosnika koji budu procesuirani od nadležnih tijela.
“Blokade političke ili sprječavanje izbora su samo jedna posljedica političkih vrlo negativnih i krivih stavova političkih subjekata. Ne možete vi ako niste zadovoljni nekim zakonom blokirati cijeli sistem. Izbori su propisani Ustavom i to je međunarodna obaveza”, naglasio je član CIK-a.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare