Kada će se politički predstavnici iz Republike Srpske vratiti nazad u institucije Bosne i Hercegovine? To je ključno pitanje nakon prijedloga predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Iako su najavljeni pregovori, pa i sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o ovom pitanju za sada nema konkretnih datuma, a različita su i tumačenja Vučićevog poziva.

Od kategoričnog “ne” vraćanju u institucije Bosne i Hercegovine dok god se ne povuče odluka Valentina Inzka, bivšeg visokog predstavnika u BiH kojom se nameću izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, do najave Milorada Dodika o početku traženja mogućeg prijedloga rješenja.

“Tek onda kada se otklone te okolnosti vezane za zaključak Narodne skupštone mi možemo da se vratimo punom snagom u rad institucija”, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

A vraćanje predstavnika iz Republike Srpske u institucije Bosne i Hercegovine najavljeno je nakon molbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da “sto za kojim treba da sjede predstavnici Republike Srpske ne bude prazan”. Iako je Milorad Dodik najavio sastanke i sa opozicijom o Vučićevoj inicijativi, pa i sjednicu Narodne skupštine u februaru, prijedlog za njeno održavanje nije stigao.

“Zahtjeva za posebnu sjednicu još nema u Narodnoj skupštini, nije ni riječ o posebnoj sjednici. Mislim da će doći do redovne sjednice, vi znate da je po Poslovniku još uvijek skupštinska pauza, a čim se pojavi taj zahtjev naravno da ćemo biti u prilici da sazovemo Kolegijum i odlučimo o datumu”, rekao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS.

Zaključcima koji su usvojeni nakon što je Valentin Inzko donio izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine lideri političkih stranaka u Republici Srpskoj zaključili su da ne postoje uslovi za odlučivanje srpskih predstavika u institucijama. Uz Dodika na zaključke kojima je i odbačena Inzkova odluka pozivaju se i SDS i PDP, tražeći da predlagač rješenja bude upravo Dodik. S obzirom na to da sam najavljuje početak razgovora, da li u izjavama navodi i moguće rješenje?

“Da je neko bio korektan i da je neko htio sa tim izmjenama Krivičnog zakona da smiri situaciju u Bosni i Hercegovini, vjerovatno bi u tim svojim brljotinama, koje je ranije predložio Incko napisao i to da je jednako kažnjivo i ako neko Republiku Srpsku nazove genocidnom tvorevinom ili Srbe genocidnim narodom ili genocidašima”, naglasio je Dodik.

Kažnjavanje omalovažavanja ugleda Republike Srpske uvedeno je upravo nakon odluke Valentina Inzka, taj zakon nije osporio Ustavni sud Republike Srpske, a zahtjev za ocjenu ustavnosti nije ni otišao pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Novinar Žarko Marković kaže, to bi potencijalno mogla biti tačka kompromisa.

“Možda se i otvori ta vrsta priče i možda to i bude još jedna pružena ruka iz Banjaluke, da se pokuša riješiti ova situacija. Da li bi Sarajevo pristalo na to?Mislim da bi bilo velikih problema”, mišljenja je Žarko Marković, urednik u Glasu Srpske.

Da ipak postoji odsustvo volje za kompromisom stava je i politički analitičar Vojislav Savić koji problem, slično Markoviću vidi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Rješenje krize, smatra, ne može biti samo kompromis o Inzkovom zakonu.

“Kad se već ide na jedan pregovarački sto, sve to mora da se uzme u obzir. Ne može se samo uzeti sad Inzkov zakon, nego se mora uzeti i Izvorni zakon i druge sporne odluke Ustavnog suda i naravno da se prestane osporavati Dan Republike i brojne druge stvari. U tom kontekstu može da se pronađe kompromis”, istakao je Vojislav Savić, politički analitičar.

I dok bi po mnogima poziv Aleksandra Vučića trebalo uvažiti, činjenica je da se on različito tumači čak i među političkim predstavnicima. Sam Vučić i u pismu je naveo da bi bio voljan da sve obrazloži u Banjaluci. Njegova ideja u pojedinim analitičkim krugovima ocjenjuje se kao korak ka djelimičnoj relaksaciji odnosa, ali tek djelimičnoj, jer ne treba zaboraviti da izborne godine za sobom, u pravilu, nose dodatno zaoštravanje odnosa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad