“Nemam ništa da zamjerim, nije moglo da bude bolje. Ja sam imala odličnu saradnju sa našim lokalnim zajednicama uključujući i Doboj”, ovo je uz ostalo pred Okružnim sudom u Banjaluci kazala Željka Cvijanović koja je svjedločila na prijedlog odbrane u predmetu koji se vodi protiv bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića i nekadašnjeg šefa Odsjeka Civilne zaštite, Milka Vidakovića.

Svjedočenje Cvijanovićeve obilježilo je današnje ročište. Ona je u vrijeme poplava u maju 2014. godine obavljala funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske i bila je komandant Štaba za vanredne situacije.

Na početku svjedočenja Cvijanovićeva je upitana da kaže od koga je Vlada dobijala informacije o vremenskoj nepogodi i kakvim je informacijama raspolagala 15. maja 2014. godine. Prema njenom iskazu Vlada je informacije o vremenskoj prognozi i vodostajima dobijala od resornog ministarstva, a ministarstvo od Republičkog hidrometeorološkog zavoda i Voda Republike Srpske.

“Informacije su ukazivale na velike padavine usljed kojih je svako objektivan mogao da računa na poplave. Ono na šta niko nije mogao da računa je obim te katastrofe kojom je bilo pogođeno 48% stanovništva Republike Srpske. To je bila viša sila, to je bila katastrofa, to je bilo zlo s kojim smo se suočili”, kazala je ona podvlačeći pred sudom u više navrata da se nije moglo pretpostaviti kojeg će obima biti poplave.

Cvijanovićeva je izjavila kako je 15. maja 2014. godine u jutarnjim časovima zasjedala Vlada pred kojom je bila informacija sa terena, iz Doboja za koju pretpostavlja da je sigla veče prije u kabinet. Kaže, u informaciji su već bile sadržane mjere koje je preduzela lokalna vlast koja je, tvrdi, u skladu sa zakonom donijela odluku o proglašenju vanrednog stanja. U grad su prema odluci odmah otišli ministri unutrašnjih poslova, zdravlja i prosvjete kako bi bili na terenu i dostavljali neophodne informacije Vladi.

Ona je istakla da Vlada nije proglasila vanrednu situaciju zbog toga što je sumnjala u posao lokalnih vlasti ili kako bi učinila nešto što lokalna vlast već nije.

“Apsolutno ne. Lokalna zajednice je već odradila svoj dio posla. Oni su prvi preduzeli mjere. Vlada je dva dana poslije proglasila vanrednu situacija i formirala štab, jer smo imali informacije da su pogođene više od dvije opštine, da imamo štetu koju ćemo sanirati možda i godinama i da moramo imati koordinisane aktivnosti”, istakla je tvrdeći i kako nije imala nikakvu komunikaciju niti informacije od institucija Bosne i Hercegovine i kako je u samo jednom navratu komunicirala sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem.

“Imala sam jednu komunikaciju koja je bila korektna sa premijerom FBiH koji je tada izrazio bojazan da bi se situacija mogla dodatno zakomplikovati pucanjem brane Modrac”, izjavila je tvrdeći kako je ta informacija stigla već u vrijeme kada je Doboj bio pod vodom.

Takođe je navela kako je od gradonačelnika Doboja, kao i od svih drugih načelnika i gradonačelnika poplavljenih opština i gradova zahtjevala izvještaje o preduzetim mjerama.

“Poznato vam je da je izvještaj iz Doboja prihvaćen i ocijenjen kao pozitivan”, konstatovala je dodajući da vlasti Republike Srpske ne bi mogle da urade svoj dio posla da nisu imale dobru saradnju sa lokalnim zajednicama.

Tužilac u ovom predmetu je tokom svog ispitivanja u par navrata pokušao da upita Cvijanovićevu o razlozima zbog kojih je, ukoliko je saradnja sa loklanim vlastima bila dobra, imenovala penzionisanog generala Momira Zeca za povjerenika Vlade za Doboj.

Ona je istakla kako je tim imenovanjem htjela da osigura dodatnu ispomoć i svog savjetnika na terenu koji je na usluzi cijeloj Vladi i koji je imao komunikaciju sa lokalnom zajednicom.

“Nije se žalio da nema komunikaciju”, zaključila je.

Inače, tužilac Cvijanovićevoj nije predočavao njene izjave iz maja 2014. i nakon katastrofalnih poplava, a u kojima je ona kritikovala Obrena Petrovića i lokalnu vlast u Doboju često navodeći da bi obim katastrofe bio manji da je uslijedila pravovremena reakcija.

Inače, bivši gradonačelnik Doboja i šef Odsjeka civilne zaštite terete se za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava 2014. godine u Doboju, u kojima je život izgubilo 11 ljudi i pričinjena je velika materijalna šteta.