Namjenska industrija BiH ima šansu postati dio odbrambenog lanca NATO-a i EU-a

Ruska agresija na Ukrajinu u februaru 2022. godine pokrenula je lavinu promjena na globalnom tržištu oružja i municije. Disbalans između potražnje i ponude otvorio je prostor za velike investicije u nove kapacitete; od Francuske i Švedske do Njemačke i Poljske.

Autor: Armin Aljović

Analitičari namjensku industriju opisuju kao pravi mali dragulj za investitore. Od početka rata u Ukrajini dionice evropskih proizvođača oružja snažno su porasle. Konačno, Evropska unija sebi je postavila ambiciozan plan da u 2025. poveća proizvodnju artiljerijske municije na dva miliona granata godišnje.

Fabrike ponovo pale pogone

Bosna i Hercegovina također nije ostala imuna na sva ta globalna kretanja; dugogodišnje iskustvo i rastuća svjetska potražnja skoro su udvostručili proizvodnju bosanskohercegovačke namjenske industrije. Neka fabrike, koje su bile pred gašenjem, ponovo su pokrenule pogone. Primjer je BNT – Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik, koja je u 2024. zabilježila najveći procentualni rast prihoda u sektoru. Specijalizirana je za proizvodnju minobacača, ručnih bacača, bestrzajnih topova, tenkovskih i avionskih topova, novotravnička kompanije samo nekoliko godina ranije bila je pred stečajem.

Dio stručnjaka vjeruje da bi sličnu sudbinu mogao doživjeti i Vitezit. U posljednje dvije godine potražnja za barutom u Evropi porasla je do nivoa koji nadmašuje trenutne proizvodne mogućnosti kontinenta. Rat u Ukrajini i povećanje vojnih budžeta u Evropskoj uniji stvorili su eksplozivan rast potreba za artiljerijskim granatama i municijom, a mediji izvještavaju o barutu kao uskom grlu čitavog lanca. Procjene govore da je Evropi potrebno više od 20.000 tona baruta godišnje kako bi se zadovoljila trenutna potražnja. To je gotovo dvostruko više od kapaciteta koje najveći proizvođači, poput Rheinmetalla i Eurenca, trenutno mogu isporučiti.

Do 1990-ih godina Vitezit iz Viteza u srednjoj Bosni bilo je jedan od najvećih evropskih proizvođača raketnog goriva i eksploziva, s oko 3.000 zaposlenih. Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik, 2019. godine donijela je odluku o pokretanju stečaja, a nekoliko godina kasnije imovinu Vitezita kupio je zagrebački WDG Promet. Novi vlasnik kaže da tvornici može vratiti staru slavu.

Samo u prvih šest mjeseci 2025. BiH je ostvarila izvoz vojne opreme u vrijednosti preko 311 miliona KM, što predstavlja rast od 73,5 miliona KM ili 31 posto u odnosu na period prošle godine.

Međutim, slučaj od početka septembra, kada je nakratko prekinuta proizvodnja u tvornici municije Igman u Konjicu jer je srbijanski dobavljač baruta Lučani prekinuo isporuku, pokazuje da sektor i dalje ostaje osjetljiv na političke i ekonomske turbulencije. Ovakvi šokovi mogu u trenu ugroziti poslovanje čitavih kompanija, a s time i radna mjesta, budžetske prihode i međunarodne ugovore.

Politički štit za BiH

Ali, namjenska industrija za Bosnu i Hercegovinu može biti mnogo više od radnih mjesta; ona zemlji može donijeti prijeko potrebnu sigurnosnu stabilnost. Pružila se rijetka prilika da namjenska industrija Bosne i Hercegovine dobije važno strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom. Kako to primjećuje Harun Karčić, jedan od organizatora Sarajevske sigurnosne konferencije, u današnjem geopolitičkom krajoliku, gdje sile poput Rusije i Kine aktivno traže da prošire svoj utjecaj, odbijanje ovakvog partnerstva značilo bi ostaviti prazninu ili vakuum koju bi druge, manje poželjne sile, rado popunile – a to bi za Bosnu i Hercegovinu imalo dalekosežne negativne posljedice.

Ulaskom zapadnih partnera u suvlasničku strukturu, namjenska industrija Bosne i Hercegovine ne bi više bila izolirani "lokalni resurs". Ekonomsko pitanje postalo bi važno političko i sigurnosno pitanje. Ona bi postala dio širokog odbrambenog lanca NATO-a i Evropske unije. Time bi Bosna i Hercegovina dobila svojevrsni politički štiti, jer bi strateški interesi SAD-a i EU-a postali vezani za funkcionalnost bosanskohercegovačke namjenske industrije.

Namjenska industrija Bosne i Hercegovine već ima iskustva u strateškom promišljanju. U bivšoj Jugoslaviji, bila je srce vojne industrije tadašnje države. Smještena u planinskom središtu činila je fabrike teško dostupne za neprijatelje Josipa Broza Tita i potencijalne napadače. Danas, međutim, pravila igre su drugačija: dronovi i precizno navođene rakete promijenili su ratovanje, a neprijatelji suverene i stabilne Bosne i Hercegovine nisu više hipotetički, nego se nalaze na njenim granicama, pa i unutar zemlje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad