Psi na ulicama, građani u strahu, institucije bez rješenja: Šta otkriva slučaj Bihaća?

Problem napuštenih pasa godinama je prisutan u brojnim gradovima i naseljima širom Bosne i Hercegovine. Napadi na građane, strah roditelja za sigurnost djece, ali i slučajevi nehumanog postupanja prema životinjama iznova otvaraju pitanje na koje nadležni još nemaju trajni odgovor: kako zaštititi ljude, a istovremeno osigurati humano zbrinjavanje pasa? Posljednji incident u Bihaću, gdje je pas ugrizao sedamnaestogodišnjaka, ponovo je aktuelizirao ovo pitanje i pokazao koliko je teško prekinuti krug u kojem se problem uglavnom rješava tek nakon prijava i napada.
N1 je istražio kako funkcioniše sistem zbrinjavanja napuštenih pasa u Bihaću, ko je za šta odgovoran i šta se događa nakon što životinja bude uklonjena s ulice. Odgovori Grada Bihaća, JKP 'Komrad' i JP 'Veterinarska stanica', kao i iskustvo bivšeg direktora ove ustanove Zekerijaha Alagića, otkrivaju različite dijelove istog problema - od ograničenih kapaciteta do nedovoljne kontrole vlasničkih pasa.
Podaci koje je N1 dobio od Gradske uprave pokazuju da je tokom 2026. godine izdato 47 naloga za prikupljanje i izmještanje skupina napuštenih pasa, a evidentirana su tri slučaja ugriza. Grad raspolaže privremenim skloništem, za rješavanje problema izdvaja do 75.000 KM godišnje, ali priznaje da konkretan dugoročni plan ne postoji.
Upravo taj odgovor otvara pitanje koje se ne odnosi samo na Bihać: koliko dugo lokalne zajednice mogu uklanjati posljedice, a da se ne pozabave uzrocima zbog kojih psi završavaju na ulici?
Grad Bihać: 47 naloga, tri evidentirana ugriza i do 75.000 KM godišnje
Povod za ponovno otvaranje problema napuštenih pasa u Bihaću bio je incident u kojem je, prema objavi gradskog vijećnika Fikreta Bosnića, grupa pasa napala sedamnaestogodišnjaka i ugrizla ga za nogu. Mladić je zadobio površinsku ranu.
Iz Službe za inspekcijske poslove Grada Bihaća za N1 su naveli da je gradska komunalna inspekcija tokom 2026. godine, na osnovu pisanih ili usmenih prijava građana i kantonalnog MUP-a, izdala 47 naloga JKP 'Komrad' za prikupljanje i izmještanje skupina napuštenih pasa s lokacija na kojima je prijavljena ugrožena sigurnost građana.
Prema zaprimljenim prijavama, 19 pasa izvršilo je napade na ljude ili njihovu imovinu, dok su evidentirana tri slučaja ugriza pasa lutalica, odnosno pasa nepoznatog vlasnika.
U slučajevima napada, pojašnjavaju iz Grada, Higijeničarskoj službi izdaje se nalog da prema opisu oštećene osobe pronađe i ukloni agresivnog psa s javne površine, nakon čega se trebaju poduzeti odgovarajuće veterinarsko-sanitarne mjere.
Za rješavanje problema napuštenih pasa Grad Bihać na godišnjem nivou izdvaja do 75.000 KM. Prema dostavljenom odgovoru, sredstva se odnose na hvatanje pasa koji su napali ljude ili prouzrokovali štetu na imovini.
Međutim, na pitanje N1 postoji li konkretan plan za uspostavljanje održivog sistema prihvata, smještaja i zbrinjavanja napuštenih pasa te u kojem roku građani mogu očekivati njegovo provođenje, iz gradske uprave izričito su odgovorili da takav plan ne postoji.
Kao postojeće aktivnosti navode edukaciju građana o odgovornom vlasništvu, obavezama čipiranja te sterilizaciji i kastraciji pasa.
Kada se sklonište popuni, psi se vraćaju na ulicu
Grad Bihać ima privremeno sklonište za napuštene pse, za koje navodi kapacitet do 70 životinja. U njemu su, prema odgovoru gradske uprave, smješteni psi koji su veterinarski obrađeni, kojima se izrađuju pasoši i koji čekaju udomljavanje.
Ipak, iz Grada su potvrdili da se, kada su kapaciteti popunjeni, psi koji nakon veterinarskog pregleda nisu ocijenjeni kao opasni vraćaju na ulicu.
Na pitanje zbog čega nije uspostavljen trajniji sistem, navode da su tri puta raspisivali javni poziv za iskazivanje interesa pravnih lica za izgradnju i upravljanje azilom, ali da zainteresovanih nije bilo.
Tvrde i da su održavali sastanke s predstavnicima udruženja za zaštitu životinja koja su se obraćala Gradu te da im je nuđena mogućnost uključivanja u ovaj projekat.
Bihać tako i dalje raspolaže privremenim smještajem, dok trajno i održivo rješenje, prema odgovoru gradske uprave, nije definisano.
Kada ponestane mjesta, psi se vraćaju na ulicu
Grad Bihać navodi da privremeno sklonište može primiti do 70 pasa. Veterinarska stanica, koja upravlja smještajem na Gorjevcu, navodi da raspolaže sa 34 boksa.
"Ukoliko je kapacitet popunjen psi se nakon veterinarskog pregleda, ukoliko nisu opasni, vraćaju na cestu."
Grad Bihać, odgovor za N1
Ostaje pitanje kako se takva praksa uklapa u zakonske obaveze i kakav je pravni status privremenog skloništa.
Direktorica Veterinarske stanice osudila način hvatanja psa
Posebno je značajan odgovor JP "Veterinarska stanica" Bihać, čija je direktorica, doktorica veterinarske medicine Merima Kulaglić, na tu funkciju stupila prije mjesec dana.
Ona je u odgovoru za N1 izričito osudila postupanje radnika Komrada prilikom hvatanja psa:
"Kao prvo oštro osuđujem način hvatanja psa koji su primijenili radnici JKP 'Komrad', što smo im i usmeno već prenijeli, te se nadamo da se sličan incident nikada više neće ponoviti."
Istovremeno je iznijela podatak koji dodatno otvara pitanje organizacije prihvata životinja.
"Tokom 2026. godine 'Veterinarska stanica' doo Bihać prema dostupnoj evidenciji nije zabrimila niti jednog psa nakon intervencije JKP 'Komrad' jer su ugovore sa Dogs Trustom, koji finansiraju sterilizacije, kastracije, i ostale intervencije na napuštenim psima, imale privatne veterinarske stanice u Bihaću, tako da su radnici JKP 'Komrad' njima odvozili pse," navodi Kulaglić u izjavi.
Prema njenim riječima, privremeni smještaj na Gorjevcu nalazi se u nadležnosti javne Veterinarske stanice, raspolaže sa 34 boksa, a proširenje kapaciteta već je u planu.
Navela je i da je tokom 2026. godine iz privremenog smještaja udomljeno 350 pasa.
Podatak o 34 boksa nije nužno suprotan informaciji Grada o kapacitetu do 70 pasa, ali nadležni nisu dostavili dodatno objašnjenje o broju životinja koje mogu biti smještene u pojedinačnim boksovima.
Komrad: Postupamo po nalozima, ali nemamo dovoljno kapaciteta
JKP 'Komrad' ranije je saopćio da Higijeničarska služba hvata napuštene pse po nalozima gradske inspekcije, donesenim na osnovu prijava građana.
Iz preduzeća navode da je služba prvenstveno organizovana radi uklanjanja lešina uginulih životinja s javnih površina, ali da joj je povjereno i hvatanje opasnih napuštenih pasa.
Komrad tvrdi da koristi zakonom dozvoljene metode i opremu za hvatanje životinja, dok je veterinarska sedacija u nadležnosti veterinara.
Iz preduzeća su ukazali i na verbalne napade i ometanje radnika tokom intervencija, ali i na nedostatak specijaliziranih tehničkih i stručnih kapaciteta za sveobuhvatno obavljanje ovih poslova.
U ranijem saopćenju Komrad je naveo da se uhvaćeni psi predaju JP 'Veterinarska stanica' Bihać radi pregleda, trijaže i daljnjeg zbrinjavanja.
S druge strane, aktuelna direktorica te ustanove navodi da tokom 2026. godine nisu zaprimili nijednog psa nakon intervencija Komrada, jer su ih preuzimale privatne veterinarske stanice uključene u program Dogs Trusta.
Riječ je o odgovorima koji ukazuju na potrebu jasnijeg prikaza stvarnog puta životinje nakon hvatanja – od mjesta intervencije, preko veterinarskog pregleda, do odluke o smještaju, udomljavanju ili povratku na ulicu.
Bivši direktor: "Mi smo pokušavali rukama puknutu cijev držati"
Zekerijah Alagić, bivši direktor JP 'Veterinarska stanica' Bihać, godinama je učestvovao u programima sterilizacije i zbrinjavanja napuštenih pasa, uključujući saradnju s međunarodnim organizacijama.
U razgovoru za N1 prisjetio se edukacija u Londonu, Italiji i Berlinu, gdje su se upoznavali s načinima rješavanja ovog problema u evropskim zemljama.
Kako je objasnio, cilj je bio uspostaviti sistem u kojem bi istovremeno funkcionisali kontrola vlasničkih pasa, humano hvatanje, veterinarska obrada, sterilizacija i udomljavanje.
Tokom njegovog rada organizovane su sterilizacije, saradnja s udruženjima iz Njemačke i Austrije te udomljavanje pasa u inostranstvu.
Alagić navodi da su u pojedinim godinama sterilizirali oko 200 pasa, a da su jedne godine sterilizirali i u Njemačku na udomljavanje poslali 360 napuštenih pasa.
Uprkos tome, problem nikada nije trajno riješen.
Prema njegovom mišljenju, presudna prepreka bila je nedovoljna kontrola vlasničkih pasa i izostanak kažnjavanja neodgovornih vlasnika:
"Mi smo nešto pokušavali rukama puknutu cijev držati, znate, tu cijev treba promijeniti iz temelja da se ne bi stvarao ovakav problem."
Alagić smatra da se problem ne može riješiti samo sterilizacijom životinja koje su već na ulici ako se istovremeno nastavlja nekontrolisano razmnožavanje i napuštanje vlasničkih pasa.
Za svoj nekadašnji rad kaže da je bio izuzetno zahtjevan i finansijski nedovoljno podržan, a upozorava da je obim organizovanog rada na zbrinjavanju pasa, prema njegovim saznanjima, posljednjih godina znatno smanjen.
Njegova procjena sadašnjeg stanja zasniva se na ranijem iskustvu i informacijama kojima raspolaže nakon odlaska iz ustanove.
Ko kontroliše vlasnike i zašto izostaju kazne?
Upravo je kontrola vlasničkih pasa zajednička tačka upozorenja bivšeg i sadašnjeg rukovodstva Veterinarske stanice.
Direktorica Merima Kulaglić smatra da je nesavjesno vlasništvo najveći problem te predlaže najmanje jedan godišnji popis vlasničkih pasa, uz provjeru čipiranja, registracije i sterilizacije ili kastracije.
Također smatra da institucije, od inspekcije i policije do higijeničarskih službi i veterinarskih stanica, moraju biti povezane, uključujući i sprečavanje dovoženja napuštenih pasa iz drugih općina.
A šta o sankcijama kažu iz Grada?
Gradska inspekcija navodi da je kod pet vlasnika utvrđeno da nisu imali dokaz o veterinarsko-sanitarnim pregledima za 2026. godinu, iako su životinje bile evidentirane. Ti nedostaci otklonjeni su nakon izdatih naloga.
Iz Grada također navode da Komrad nije dostavio saznanja o uhvaćenim psima koji su imali status vlasničkih životinja, zbog čega, prema njihovom odgovoru, nije bilo uslova za pokretanje postupaka protiv osoba koje su takve pse pustile na javne površine.
U dostavljenom odgovoru nije naveden broj izrečenih novčanih kazni za napuštanje pasa tokom 2026. godine.
Tako ostaje otvoreno pitanje koliko se u praksi dosljedno provode mjere koje bi trebale spriječiti nastanak novih populacija napuštenih životinja.
Pet vlasnika bez potvrde o pregledima, bez podataka o kaznama za napuštanje
Gradska inspekcija utvrdila je da pet vlasnika pasa nije imalo dokaze o veterinarsko-sanitarnim pregledima za 2026. godinu. Nedostaci su otklonjeni nakon naloga.
Iz Grada navode da nisu imali podatke o uhvaćenim vlasničkim psima koji bi omogućili pokretanje postupka protiv osoba koje su ih pustile na javnu površinu.
U odgovoru N1 nije naveden broj novčanih kazni izrečenih zbog napuštanja pasa.
Šta propisuje zakon, a šta se događa u praksi?
Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja Bosne i Hercegovine uređuje obaveze vlasnika, postupanje prema napuštenim životinjama, rad skloništa i higijenskih servisa.
Član 27. propisuje da se napuštenim i izgubljenim životinjama mora osigurati odgovarajući smještaj i veterinarska zdravstvena pomoć.
Član 28. određuje obaveze skloništa, uključujući osiguravanje hrane, vode, veterinarske zaštite, dovoljno prostora, vođenje evidencije te aktivnosti sterilizacije, čipiranja i udomljavanja.
Član 29. propisuje da higijenski servis napuštene i izgubljene životinje mora prikupljati na način koji im nanosi najmanje boli i patnje te ih predavati skloništima.
Zakon predviđa i registraciju pasa i mačaka, njihovo označavanje mikročipom te odgovornost vlasnika za kontrolu razmnožavanja.
U prijelaznim odredbama zakona predviđena je i mogućnost sterilizacije, kastracije i označavanja napuštenih životinja te njihovog vraćanja na ranije lokacije do osnivanja skloništa. Zato pitanje vraćanja pasa na ulicu, koje Grad Bihać potvrđuje, zahtijeva dodatno pravno razjašnjenje u odnosu na današnje stanje i status privremenog skloništa.
Zakon, dakle, uređuje brojne obaveze, ali odgovori nadležnih pokazuju da Bihać još nema zaokružen dugoročni sistem zbrinjavanja napuštenih pasa.
Dogs Trust finansira sterilizaciju, ali odgovornost ostaje na institucijama
Važnu ulogu u dosadašnjim programima imao je Dogs Trust, organizacija koja godinama finansira sterilizaciju pasa i podržava humano upravljanje njihovom populacijom.
Prema informacijama objavljenim na zvaničnoj stranici fondacije, od 15. marta do 1. decembra 2026. finansira se sterilizacija vlasničkih i napuštenih pasa na području Bihaća, Banje Luke i Mostara.
Dogs Trust navodi da je od 2012. godine kroz programe u BiH obradio oko 120.000 pasa.
Organizacija pritom naglašava da je njena podrška namijenjena lokalnim akterima, posebno vlastima i institucijama, koje su odgovorne za kontinuiranu primjenu zakonskih i humanih mjera.
Grad Bihać potvrđuje da već četvrtu godinu sarađuje s Dogs Trustom u programima besplatne sterilizacije i kastracije.
Bivši direktor Zekerijah Alagić upozorava na mogućnost pogoršanja situacije ukoliko se podrška međunarodnih organizacija smanji, a lokalne institucije ne uspostave održiv sistem.
Problem Bihaća otvara šire pitanje za cijelu BiH
Bihać nije jedina sredina u Bosni i Hercegovini u kojoj se postavlja pitanje kontrole populacije napuštenih pasa.
Sama činjenica da Dogs Trust provodi programe u više gradova, uključujući Banju Luku i Mostar, a ranije i Sarajevo, pokazuje da se mjere humanog upravljanja populacijom pasa provode u različitim dijelovima zemlje.
Alagić u razgovoru za N1 upozorava da problem postoji i u drugim lokalnim zajednicama te da se bez kontrole vlasništva i primjene propisa može ponavljati, bez obzira na broj provedenih sterilizacija.
U Bihaću su građani zabrinuti zbog napada, komunalno preduzeće upozorava na ograničene kapacitete, Veterinarska stanica traži koordinaciju i odgovorno vlasništvo, a Grad priznaje da nema konkretan dugoročni plan.
Istovremeno, zakonske obaveze postoje, kao i iskustva ranijih programa, saradnja s međunarodnim organizacijama i privremeni smještaj za pse.
Zato se pitanje više ne svodi samo na to ko će ukloniti psa s ulice.
Pitanje je ko će spriječiti da se na toj ulici sutra nađu novi napušteni psi i ko će osigurati da svaki korak njihovog zbrinjavanja bude siguran za građane i human prema životinjama.
Jer sigurnost ljudi i dobrobit životinja ne bi trebale biti suprotstavljene. Sistem koji funkcioniše mora osigurati oboje.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare