Nakon jučerašnje posjete italijanskih parlamentaraca Bihaću, nastavlja se evropska ofanziva na sjeverozapad Bosne i Hercegovine. Diplomate i političari odlučni su da saznaju kako se granične vlasti Hrvatske ponašaju prema migrantima, ali i gdje je utrošen donirani novac namijenjen za rješavanje migrantske krize.

Juče italijanska, danas austrijska delegacija provjerava navode.

“Žao nam je ne možete proći”, jasni su bili hrvatski graničari.

Vlasti susjedne zemlje sve vide kao provokaciju, dok se italijanski europarlamentarci, ali i novinari pitaju “Je li ovo humana Evropa”… Sa sličnim pitanjima stigla je i austrijska parlamentarka Ewa Ernst Dziedzic, koja je upoznata sa obimnom dokumentacijom, ali i nezakonitim “push backovima” koje Hrvatska negira. Došla je i da provjeri gdje je i kako utrošen milion evra koje je Vlada Austrije donirala za kamp Lipa.

“U junu na svjetski dan izbjeglica sam prvi put bila suočena sa tim. Dobila sam dokumentaciju o nasilju hrvatske policije, od tada se bavim tom temom. Kontaktirala sam austrijsko ministarstvo vanjskih poslova. Čimbenici u BIH nisu vidjeli taj novac (donaciju Austrije). Treba vidjeti da li je bolje to direktno dati i da li institucije ovdje mogu direktnije upotrijebiti novac”, kaže Ernst Dziedzic.

Stanje je vidjela kao vruć krompir kojeg niko ne želi. Djeluje joj da je BIH ostavljena na cjedilu. Ne odgovara direktno da li će se od sada pri donacijama zaobilaziti IOM, kaže diplomatski da se traže nove forme. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže da donirani novac za migracije ne dolazi u gradsku kasu. Sjeća se pritiska za otvaranje Bire i negativnog publiciteta za Bišćane.

“Kada su nas počeli nazivati rasistima, fašistima, ksenofobima… Zato je bitno da se pošalje prava slika o Bihaću. U ovoj delegaciji vidim prijatelje. Na Lipi je urađeno dosta toga. Ja ne vodim računa o tuđem novcu. Onaj ko je dao novac treba da ga kontroliše. Da prati gdje je potrošen.Grad Bihać nije dobio ni jedne marke, nismo direktno učestvovali u trošenju tog novca, izuzev nekih komunalnih poslova”, navodi Fazlić.

Migrantsku krizu u BiH sve više posmatra i Evropa. Igor Pellicciari, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Urbino analizirao ju je u tekstu “Vječni migranti, žrtve pomoći”. Smatra da međunarodna odgovornost prevazilazi neuspjeh bh. vlasti.

“Brisel kao i obično izbjegava osnovno političko pitanje koje ga se lično tiče, umjesto da ga rješava. Više voli gledati mirnu situaciju u Bihaću, a ne suočava se s činjenicom da migranti stižu iz Grčke, Rumunije i Bugarske i da žele u Njemačku i Švedsku. Još gore su akcije UN-a preko IOM-a”, piše Pellicciari.

Za njega je glavni problem IOM-a taj što upravlja znatnim sredstvima koja dolaze za migrante, ne pokušavajući pronaći tehnička i politička rješenja. Evropska unija je putem IOM-a do sada za migrantsku krizu plasirala oko 80 miliona evra. Nakon službe u BiH Peter van der Auweraert na novom je poslu – u Južnom Sudanu.

Stigla je nova šefica IOM-a u BiH, ali ostali su stari problem.