Prožeta historijom i upečatljivim krajolicima, Hercegovina - južna polovica Bosne i Hercegovine neopjevano je mjesto idealno za bijeg s Mediterana. Šetajući popločanim ulicama glavnog grada regije, Mostara, osjećat ćete kao da ste se vratili u prošlost, s njegovim srednjovjekovnim kulama i očaravajućim kamenim zgradama. Zalutajte i dalje od toga i otkrijte i ostale čari regije, od mirišljavih brdskih staza do susreta s divljim konjima u Dinarskim Alpama. Ovako je jedan od najtiražnijih, kultnih časopisa National Geopgraphic u svom online izdanju predstavio Hercegovinu, uz naglasag da ova regija nudi beskrajne mogućnosti za avanturu na otvorenom.

Među destinacijama koje je National Geographic predstavio u svom tekstu na prvom mjestu se ističu slapovi Kravice, nedaleko od Ljubuškog, kojeg čini impozantni vodeni teatar visok 30 metara i širok 120 metara. U proljeće stvaraju vodenu paru, a ljeti su mirniji i padaju u plitki bazen idealan za kupanje s hladnom, modro-zelenom bojom i mnoštvom stijena idealnim za sunčanje.

Pruga Sarajevo-Mostar među najljepšim europskim putovanjima vozom

Put se nastavlja do Mostara, petog po veličini u Bosni i Hercegovini. Posebna pažnja posvećena je simbolu grada.

“Najupečatljiviji od svega je Stari most koji je na popisu UNESCO-a, a dovršio ga je 1566. osmanski arhitekt Mimar Hajruddin. Uz zapanjujuću historiju kao i njegovo inženjerstvo, najbolje se vidi s minareta Koski Mehmed Pašine džamije”, navodi se u tekstu.

Za one malo hrabrije, prijedlog je jedisntveni pogled na grad sa zipline koji kreće s vrha brda Fortica, odmah izvan grada.

“Klizi 1000 metara preko prekrasnih stjenovitih brda i samog grada, prije nego što završi na plaži uz rijeku koja se nalazi tačno ispod mosta. Štaviše, mještani su poznati po tome da iz sporta prkose smrti skačući sa Starog mosta”, navodi se u opisu uz napomenu kako se radi o godišnjoj manifestaciji.

Guardian o BiH: Čarobni prizori, ulice koje podsjećaju na Istanbul i Beč

Glavne hercegovačke atrakcije, prema National Geographicu, uključuju i međugorska sveta planina Križevac, katoličko svetište koje, iako nikad nije službeno priznato od Katoličke crkve, godišnje posjeti oko milion hodočasnika iz cijelog svijeta.

“Bez obzira jeste li vjernik ili ne, tri do četiri sata penjanja po stjenovitom Križevcu vrijedno je spektakla. Mnoštvo hodočasnika moli se na stazama križnog puta raspoređenih u intervalima, a na vrhu se nalazi divovski križ iz 1933. godine odakle se pruža prekrasan pogled na grad i okolnu jadransku obalu”.

A naredne dvije atrakcije namijenjene su posjetiteljima željnim avanture i adrenalina.

Park prirode Blidinje opisuje se kao “monumentalni krajolik planina i endemskih šuma bosanskog bora”, a najbolje se, smatraju u National Geographicu, može doživjeti kroz brdski biciklizam.

Rute su prikladne za sve nivoe fizičke spremnosti, a uključuju uživanje u pogledu. Izdvaja se selo Masna Luka, sa svojom geometrijskom crkvom i izvorima pitke vode, s krivudavom cestom ka Blidinjskom jezeru i nekropolu stećaka u Dugom Polju.

Slijedi safari s divljim konjima u podnožju planine Cincar, a prijedlog dolazi uz slikovito objašnjenje:

“Prije sedamdeset godina, farmeri koji su radili preko Dinarskih Alpa u zapadnoj Bosni i Hercegovini oslobodili su radne konje jer je mehanizacija preuzela primat. Napredovali su i razmnožavali se, a sada ovih veličanstvenih stvorenja ima oko 800. Krenite na safari s divljim konjima u podnožju planine Cincar i vidjet ćete njihova krda kako tutnje ili se skupljaju da piju iz korita koja su ostala nakon napuštenih farmi mlijeka. Najbolje od svega je to što su općenito pitomi i često prilaze turistima. Neke ture uključuju zaustavljanje na vidikovcu s pogledom na glamočku dolinu, gdje vlada duboka tišina. Uparite svoje iskustvo s piknikom i ručajte s konjima svuda oko vas”.

Put se završava u podzemnoj pećini Vjetrenica, najvećem pećinskom sistemu u BiH sa oko šest kilometara dosad otkrivenih tunela.

“Naziv Vjetrenica znači ‘vjetrovita pećina’: zbog razlike u tlaku između unutrašnjosti i eksterijera pećine, tokom cijele godine na ulazu puše jak vjetar. Dok se branite od povjetarca, divite se nadgrobnim pločama iz 15. stoljeća na ulazu, isklesanim scenama lova i viteškog turnira. Unutra su mnoge fascinantne formacije stijena koje su dobile nadimke tokom godina. Stalagmiti Turskog groblja podsjećaju na islamske nadgrobne spomenike, a u vilinom guvnu, prema starim tekstovima, živjele su nimfe koje su plesale i svirale. Nakon toga svakako istražite crkve i samostane u okolnoj općini Ravno, od kojih su mnoge nacionalni spomenici”, dodaje se.