Podrška Velike Britanije za Bosnu i Hercegovinu je došla kao neočekivan i moćan prikaz solidarnosti, ali još mnogo toga je potrebno učiniti kako bi se BiH i cijela regija vratili na euroatlantski put, navodi se u analizi političke situacije u BiH koju je objavio američki National Interest magazin.

Nakon uvodnog dijela teksta koji podsjeća na nametanje zakona o zabrani negiranja genocida, te reakcije koju je sada bivši visoki predstavnik Valentin Inzko izazvao ovom odlukom u entitetu Republika Srpska, autor ističe kako je ovaj potez izazvao vodstvo entiteta da pokrene niz procesa koji znače secesiju iako se ne nazivaju tim terminom, a sve je kulminiralo odlukom entitetskog parlamenta o povlačenju iz državnih institucija – Uprave za indirektno oporezivanje, Oružanih snaga i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

National Interest, politički magazin koji se bavi analizom prilika u svijetu, navodi kako se zapravo radi o širem napadu na međunarodno uređenje kojeg podržavaju Srbija i Rusija, izgrađenom na pretopstavci etničkih homogenih teritorija, skrivenih pod nazivom ‘Srpski svet’, što je zapravo poziv na ujedinjenje svih Srba na Balkanu.

Dodik se na taj način udružio s Rusijom, navodi se u tekstu, a Moskva vidi regiju Zapadnog Balkana kao dio šireg geopolitičkog područja na kojem može praviti poteze koji će oslabiti podršku Zapada za BiH i kontinuirano narušavati volju za izgradnjom prave neovisne državnosti.

“Ova strategija podrivanja stabilnosti Bosne, s ciljem da se ona zadrži izvan NATO-a i euroatlantske sfere više nije samo hibridna prijetnja – Rusi su bili jasni da će reagirati ako se tako nešto dogodi”, naglašava se u opšrinoj analizi pod nazivom ‘Može li Britanija odvratiti Bosnu od secesionizma?’.

Kada je u pitanju međunarodni odgovor na Dodikov napad, postoje različiti pristupi.

“Nažalost, čini se da je EU sklonija pregovorima s autokratima i onima koji žele razbiti dvadeset i šest godina krhkog mira. Samo nekoliko zemalja zapravo je za ujedinjene sankcije EU”, ističe se u tekstu, i dodaje kako napori EU i Sjedinjenih Američkih Država kroz razgovore o izbornoj reformi samo dodatno naglašavaju etničke podjele i prijete raspadom države.

Dodaje se kako popuštanje “segregacijskim frakcijama kao što je HDZ BiH” i “smirivanje Dodikovih secesionističkih ambicija” samo dodatno narušavaju kredibilitet EU i SAD u Bosni i Hercegovini.

Britanski odgovor

Međutim, samo tokom protekle sedmice Velika Britanija je izišla na scenu sa nizom inicijativa koje su preoblikovale narativ o njenoj ulozi u BiH.

Počevši s intervencijom zastupnika u Donjem domu Parlamenta Velike Britanije, i ponuđenim rješenjima za trenutnu političku krizu, preko poziva visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da posjeti London, gdje je dobio podršku za svoj rad, do posjete britanskih ministara Sarajevu na obilježavanje Dana Oružanih snaga BiH.

“Pored toga, ministrica vanjskih poslova Liz Truss stavila je Bosnu i Hercegovinu na ministarski sastanak NATO-a u Rigi i upozorila Putina da će Ujedinjeno Kraljevstvo podržati stabilnost na Zapadnom Balkanu. Njezin prethodnik William Hague napisao je oštar članak pozivajući na obnovu podrške kroz NATO trupe u Bosni i sankcije za one koji potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum koji je okončao rat u BiH i koji služi kao temelj za multietničku strukturu moći u BiH”, naglašava se u tekstu.

I konačno, Velika Britanija je također imenovala specijalnog izaslanika za BiH Suarta Peacha, iskusnog vojnog i obavještajnog profesionalca, koji će imati široke ovlasti za rad na jačanju regionalne stabilnosti.

“Ipak, dok je podrška Ujedinjenog Kraljevstva BiH bila neočekivan i snažan iskaz solidarnosti, konkretnije poteze tek treba vidjeti. Postoji nekoliko drugih mjera tvrde i meke moći koje bi Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi transatlantski partneri mogli usvojiti kako bi se regija i BiH vratile na euroatlantski put”, navodi se u analizi.

Predlaže se trenutno uvođenje sankcija, koji bi se podijelile na pojedinačne i ekonomske ili sektoralne, koje bi u potpunosti blokirale bankarski i financijski sektor Republike Srpske. Američkim sankcijama protiv Dodika trebale bi se pridružiti Velika Britanija i Europska unija, ili u slučaju nedostatka podrške EU, partneri bi se trebali tražiti u Kanadi i pojedinačnim europskim zemljama.

Po pitanju vojne podrške, predlaže se slanje američkih i britanskih trupa na ključne tačke u BiH – Brčko , Tuzlu i Sarajevo, što bi se dodatno podržalo kroz NATO štab u Sarajevu.

Između ostalog, predlaže se i nastavak demokratskog dijaloga, jačanje demokratskog otpora diverzifikacija izvora energije, konkretno ukidanje neovisnosti BiH od Rusije u opskrbi plinom.

“Za obeshrabrivanje kontinuirane erozije demokratskih principa i održavanje mira i sigurnosti u BiH potreban je konstruktivan pristup kojeg vode vrijednosti. Kako vrijeme bude prolazilo, gorivo za separatizam RS uvijek će predstavljati egzistencijalnu prijetnju Bosni i Hercegovini”, zaključuje se u tekstu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad