Učesnici pregovora u Dejtonu o lekcijama 1990-ih: 'Sila međunarodne intervencije zaustavila sukob u BiH'

U panelu su učestvovali Carl Bildt, bivši visoki predstavnik u BiH i nekadašnji ministar vanjskih poslova Švedske, Christopher Hill, bivši ambasador Sjedinjenih Država u Srbiji, Wesley Clark, umirovljeni američki general, i Dame Karen Pierce, specijalna izaslanica Velike Britanije za Zapadni Balkan.

Osvrnuvši se na pregovore, Bildt podsjeća da su ovakvi mirovni sporazumi kao što je bio Dejtonski sporazum izuzetno rijetki, i postojala su tek dva u modernoj historiji Europe.

Radilo se o izuzetno kompleksnom procesu, a nakon što se raspala bivša Jugoslavija, čiji dio je bila BiH, smatra, zadržati BiH cijelu nije bilo lako.

"Da li je bilo uspjeha u Dejtonu? Da, ali je bilo i masivnih neuspjeha prije Dejtona zbog neslaganja širom Atlantika, Europe i SAD-a. Jedna od lekcija je da kada se okupe međunarodni akteri sa zajedničkom porukom i politikom, samo tada je moguće postići rezultat - i to je lekcija Dejtona", poručio je.

Smatra da je u to vrijeme i Rusija igrala konstruktivnu ulogu, te iako nisu na kraju potpisali vojni aneks sporazuma, s vremenom je i Rusija doprinijela mirovnim snagama.

Da li su lekcije primjenjive na Ukrajinu? Bildt smatra da nisu i da se radi o drugačijem tipu sukoba.

Ono što se dešava u Ukrajini je nazvao agresijom, dok je sukob u bivšoj Jugoslaviji, odnosno BiH, opisao kao proces izgradnje multietničkog društva nakon što su se raspali prethodni okviri.

General Clark se nije složio s ovakvim stavom te je u fokus onog što smatra lekcijom Dejtona stavio zajedništvo partnera i saveznika, ali i hrabrost i odlučnost kojom se mora djelovati.

Kada je u pitanju osnovna lekcija iz Bosne i Hercegovine, odgovara odlučno:

"Ne budite plašljivi. Diplomati, državnici, ne budite plašljivi u pogledu na ovakve operacije".

Prisjećajući se početka sukoba u BiH i njegovog dolaska na scenu, ističe da su snage Unprofora koje su bile prisutne u našoj zemlji bile "bespomoćne", uprkos brojnosti trupa iz mnogih zemalja. "Jer nisu bili opremljeni kako treba, sva pravila ponašanja su ih prevenirala od toga da upotrijebe vojnu silu osim u samoodbrani", podvlači Clark.

'Sila međunarodne intervencije zaustavila sukob u BiH - diplomati, ne budite plašljivi'

Konačno, nastavio je, u proljeće 1995. Francuska i UK su odlučili da pošalju artiljeriju na Igman, kako bi pokazali namjeru i, kako je naglasio, to da su "umorni od srpskog ponižavanja Unprofora".

Bili su to ključni trenuci prema Clarku.

Tada su uslijedili i NATO-vi zračni napadi, odnosno, ono što je nazvao "ograničeno bombardiranje".

Tada je spomenuo susret sa Slobodanom Miloševićem i Richardom Holbrookeom, još jednom ključnom figurom iz tog perioda na međunarodnoj sceni.

"Ja, Holbrook i Milošević smo šetali oko jezera, i Milošević je rekao 'vjerujem da su ovi zračni napadi štetni za mir', a ja sam rekao 'ja mislim da su pomogli za mir'. Ako prestanete i napadi će prestati", rekao je Clark, što je smatrao ključnom odlukom.

"Sila međunarodne intervencije je bila ta koja je završila taj konflikt", dodao je.

Uporedivši to s Ukrajinom, Clark ističe da vidi velike sličnosti, za razliku od Bildta, a ono što ističe je plašljiv međunarodni odgovor.

'Milošević se nije izvukao, neće ni Putin'

"Vidim plašljiv međunarodni odgovor, vidim državu koja se bori da se odbrani i bori se za slobodu svih nas protiv raspada u pravilima međunarodnog uređenja. A ne vidim jak i ujedinjen odgovor predvođen Amerikom. Umjesto toga vidim isto drhtanje koje je obilježilo prve dane Unprofora", zaključio je.

Kada je u pitanju ruski predsjednik Vladimir Putin, usporedio ga je s Miloševićem i njegovim pokušajem da obmane Europu sa "svojom malom armijom koja je opustošila BiH".

"Nije se izvukao, a s vašim liderstvom i zalaganjem neće ni Putin", poručio je iskusni general.

Hill je sukob u BiH nazvao "nesretnim", koji je rezultirao s preko 100 hiljada ubijenih i pokušajem da se promijeni etnografska karta. Kompleksnost sukoba, koja, kako je naglasio, "ponekad prevazilazi i interes ljudi da ga shvate", bila je prevelika, a samim tim i pregovori o miru.

"Imali ste Srbe posvud, republičke granice koje su prerasle u međunarodne, a Srbi to nisu prihvatili. Tako da ste dobili sukob", rekao je na početku izlaganja, podsjetivši da je postojao još jedan sukob u dijelovima BIH, onaj između Bošnjaka i Hrvata, što je zahtijevalo više pristupa u pronalasku rješenja.

Zašto su pregovori održani u Dejtonu? Pojašnjava kako su mnogi sumnjali tada da će SAD pristupiti ozbiljno rješavanju problema oko "male daleke zemlje", ali Holbruk je imao strateški koncept prema kojem: ako želimo pokazati da smo ozbiljni, moramo ga održati u SAD-u.

Smatra da je od izuzetne važnosti to što su Europljani bili partneri u pregovorima, s obzirom na bliskost i poznavanje regije.

U nekoliko navrata je istaknuo ulogu i važnost Richarda Holbrookea u pregovorima i njihovom organiziranju.

Postojalo je nekoliko principa, a Hoolbrook se, kako kaže, odlučio za onaj pri kojem će pokazati kako dva entiteta mogu živjeti zajedno, a da je BiH jedna zemlja.

Želio je različite ljude u pregovorima i različite uglove viđenja situacije, jer, naglašava Hill, to je bio "timski sport" i bilo je potrebno raditi s Europljanima.

"Zaustavili smo rat, ojačali odnose SAD-a i Europe nakon Hladnog rata, i bilo je jasno da će nas NATO povezati. Ironija BIH je da kada smo imali UN snage tamo, trebali smo NATO, ali kad smo dobili mirovni dogovor mogli smo to uraditi i sa UN-om", rekao je uz zaključak:

"Na koncu, prave lekcije su jasne, radili smo s partnerima i saveznicima".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad