Iako su nositelji lista zvanično kandidati za vijećnička mjesta u Gradskom vijeću, oni se uglavnom ne predstavljaju na taj način, već se prikazuju kao kandidati za gradonačelnika.

Nakon 12 godina pauze, građani i građanke Mostara su 2020. godine napokon dobili pravo da glasaju na lokalnim izborima. Međutim, izbor zakonodavne i izvršne vlasti u Mostaru nešto je drugačiji nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, a posljedično je i predizborni prostor podložniji manipulacijama, piše Istinomjer.

Mostar izbore održava po mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja, gdje se biraju ukupno 22 vijećnika/ce iz šest različitih gradskih područja i 13 s jedinstvene gradske liste. Nakon konstituisanja Gradskog vijeća, na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani samo gradski vijećnici.

Jedna od učestalih predizbornih dezinformacija na mostarskim lokalnim izborima tiče se upravo predstavljanja kandidata koji su nositelji lista za Gradsko vijeće. Iako se zvanično radi o kandidatima koji će u slučaju uspješnog izbornog rezultata biti izabrani za vijećnike u Gradskom vijeću, nositelji lista uglavnom se ne predstavljaju tako, nego kao kandidati za gradonačelnika.

Slučaj Sanela Kajana

Nositelj liste za Gradsko vijeće Mostara ispred koalicije “Grade moj” (DF, SBiH, NES i PMP) Sanel Kajan naveo je u Facebook objavi 20. septembra 2024. godine da će se odreći mandata u Parlamentu FBiH u slučaju da bude “izabran i potvrđen u Gradskom vijeću kao gradonačelnik”.

“Mostar je moj sokak, moje naselje, moj grad. Spreman sam dati sve od sebe za ovaj grad. Odreći ću se mandata u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine u slučaju da budem izabran i potvrđen u Gradskom vijeću kao gradonačelnik”, napisao je Kajan.

Kajan već obnaša funkciju zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH nakon Općih izbora 2022. godine, ali nije jedini koji participira u višim organima vlasti, a da je kandidat na lokalnim izborima. O tome je Istinomjer detaljno pisao u analizi “Manipulisanje glasačima/cama kroz kandidaturu i na općim i na lokalnim izborima”.

Međutim, Kajan je u svojim javnim istupima tvrdio da će se odreći mandata u federalnom Parlamentu samo ukoliko bude izabran za gradonačelnika Mostara, zanemarujući činjenicu da on ne može biti kandidat za gradonačelnika ukoliko se prije toga ne odrekne mandata na entitetskom nivou. Razlog je spomenuti propis da kandidati/kinje za gradonačelnika/cu mogu biti samo osobe izabrane u Gradsko vijeće Mostara.

Prema Izbornom zakonu BiH, izabranom članu/ici organa vlasti na svim nivoima mandat prestaje prije isteka vremena danom kada je izabran/a ili imenovan/a na funkciju čije je vršenje nespojivo s funkcijom izabranog člana/ice određenog organa. Dakle, Kajan ne može istovremeno biti zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Gradskom vijeću Mostara, te naknadno odlučiti na kojoj će poziciji sačuvati mandat, u zavisnosti od rezultata posrednih izbora za gradonačelnika Mostara.

Na upit Istinomjera da obrazloži svoja pisanja, Kajan je u nekoliko navrata ponovio da je on “kandidat za gradonačelnika Mostara”, pojašnjavajući na kraju da će se mandata u federalnom Parlamentu odreći ukoliko koalicija “Grade moj” bude imala većinu u Gradskom vijeću.

Vijećnici, a ne gradonačelnici

Osim Sanela Kajana, još je kandidata za Gradsko vijeće Mostara koji sami sebe, ili ih njihove stranke, predstavljaju kao kandidate za gradonačelnika Mostara.

Iako se radi o aktuelnom gradonačelniku, Mario Kordić (HDZ BiH) na izborima ne može nastupiti kao kandidat za obnovu svog mandata, već kao kandidat za Gradsko vijeće Mostara. Shodno tome, Kordić je na kandidatskim listama koje je objavila Centralna izborna komisija BiH nositelj liste HDZ-a BiH za Gradsko vijeće. Međutim, Mladež HDZ-a BiH Kordića na Facebook stranici promoviše kao kandidata za gradonačelnika Mostara.

Listu Koalicije za Mostar (SDA, BPS, BH Zeleni) predvodit će Đani Rahimić kao njen nositelj. Uprkos odredbama Izbornog zakona BiH, u opisu Rahimićevog Facebook profila navedeno je da je kandidat za gradonačelnika Grada Mostara. Na isti način Rahimića predstavlja i Koalicija za Mostar:  “U svom obraćanju kandidat za gradonačelnika Prof.dr. Đani Rahimić je predstavio osnovne ciljeve i prioritete, ali i viziju Mostara kao grada za sve njegove građane.”

S listom kandidata za Gradsko vijeće Mostara na izbore izlazi i HDZ 1990, a nositelja liste Tomislava Čurčića i u ovoj stranci oslovili su kao kandidata za gradonačelnika Mostara.

Ipak, nekoliko je i izuzetaka, uključujući nositelja liste “Trojke” (SDP BiH, NiP, NS) Sanjina Hadžiomerovića. Iako su ga mediji predstavili kao kandidata za gradonačelnika, Hadžiomerović je u gostovanju na FACE TV 21. septembra 2024. godine govorio isključivo o ambicijama u Gradskom vijeću.

“Svaki korak se predvidi. Tako ću to pokušati raditi u Gradskom vijeću, insistirati od Gradske uprave. Ako se pokrene neki projekat, tu filozofiju iz kontrole zračnog saobraćaja pokušat ću prenijeti. Znači, predvidjet ćemo sve korake i predvidjet ću sve ono što može uticati da se nešto ne završi”, kazao je Hadžiomerović tada.

Hrvatska republikanska stranka Mostar također je u svim objavama na svojoj Facebook stranici nositelja liste za Gradsko vijeće Mostara Slavena Bevandu oslovljavala samo kao kandidata za Gradsko vijeće, ne i kao kandidata za gradonačelnika.

Procedura izbora gradonačelnika Mostara

U skladu sa Statutom Grada Mostara, izbor gradonačelnika/ce vrši se na prvoj sjednici Gradskog vijeća nakon izbora. Svaki/a gradski/a vijećnik/ca ima pravo da nominuje kandidate/kinje iz reda izabranih vijećnika/ca.

Gradonačelnik/ca se bira dvotrećinskom većinom glasova. Ako nijedan/na od kandidata/kinja ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, ide se u drugi krug izbora između dva/ije kandidata/kinje koja/e su dobila/e najveći broj glasova u prvom krugu.

Ako je, uslijed neriješenog ishoda izbora među kandidatima/kinjama u prvom krugu nemoguće ustanoviti koja/e su dva/ije kandidata/kinje dobila/e najveći broj glasova, organizovat će se poseban krug za ove kandidate/kinje kako bi se izvršio odabir kandidata/kinja koji/e će se kvalifikovati za drugi krug. Ako nijedan/na od preostala/e dva/ije kandidata/kinje ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, ide se u treći krug izbora.

Tek je u trećem krugu prosta većina glasova izabranih gradskih vijećnika/ca potrebna za izbor gradonačelnika/ce od dva/ije preostala/e kandidata/kinje, što je u pravilu 18 vijećnika/ca. Ako preostala/e dva/ije kandidata/kinje dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva/ije kandidata/kinje bit će izabran/a za gradonačelnika/cu.

Podsjećamo, na izbor novog gradonačelnika Mostara čekalo se od 2008. do 2021. godine, kada je u trećem krugu izbora u Gradskom vijeću izabran Mario Kordić sa 17 glasova vijećnika/ca, dok je za njegovog protukandidata Zlatka Guzinu (Koalicija za Mostar) glasao/la jedan manje.

Kako propisi nalažu, Kordić je tada podnio ostavku u Gradskom vijeću te položio zakletvu kao novi gradonačelnik Mostara.

Izbori u Mostaru često su predmet dezinformacija, posebno kada je riječ o predstavljanju kandidata/kinja koji/e su nositelji/ce lista za Gradsko vijeće. Manipulacije u izbornom procesu ukazuju na potrebu za strožijim nadzorom predizbornih kampanja kako bi se osiguralo poštovanje Izbornog zakona i spriječila obmana birača/ica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad