Upravo smo zabilježili naš 54. vreli dan u Sarajevu, i tako prestigli 2019. godinu. Brojač ćemo zaustaviti na 56 zaključno s ponedjeljkom - napisao je na društvenim mrežama meteorolog Nedim Sladić. Koliko će potrajati osvježenje i kakav će biti ostatak ljeta – o tome je u Danu uživo govorio meteorolog Nedim Sladić.

Juče i danas za nijansu niže temperature. Ima li najave pravog osvježenja?

Da, napokon očekujemo koliko toilko osvježenje za nekih 10-15 stepeni, međutim još nećemo reći ‘adio’ ljetu. Imamo još ljeta na raspolaganju do kraja mjeseca augusta, predahnućemo na dva dana družićemo se sa temperaturama zraka od 23-28 pa i do 31 stepen. U ponedjeljak na sjeveroistoku i krajnjem istoku temperature će biti oko 30, biće podnošljivije. Ne očekuje se pad temperatura ispod višegodišnjeg prosjeka.

Hoće li ono biti praćeno nevremenom, kakvo je prije dva dana pogodilo Podrinje?

Nažalost, moramo istaknuti prije svega naredna dva dana, nalazimo se pod uticajem vrele zračne mase, a s visine struji povremeno vlažniji i nestabilniji zrak. Interakcija ova dva zraka svakako doprinosi da se prisilno diže topao zrak s podloge i širenjem, kondenzovanjem se stvaraju oni grudvasti oblaci koji u sebi imaju jaka uzlazna strujanja, a to pomaže formaciji grada. Ledena zrna koja se formiraju u tom oblaku se vrte u njemu kao u bubnju. Zamislite loto bubanj i svaka loptica u njemu na neki način se lijepi na postojeću lopticu koju želite izvući, svaka loptica kad se sudari s česticama dovodi do toga da ta čestica buja, i kako bi došlo do balansa u atmosferi moramo nadjačati silaznom strujom da bismo dosli da ta padavina padne. Ako se to desi onda bilježimo grad, za koji je potrebna jaka silazna struja i drugi faktori nestabilnosti.

Moze li se grad pojaviti i u večernjim satima?

Kada očekujemo lokalnu pojavu grada ne očekujemo je na svim područjima, to je kao da dođete u kuhinju i gledate u plociče, imate nakvašenu krpu i hoćete da je iscijedite. Zamislimo da su to kuglice grada, i kada kažemo lokalna pojava grada, znamo da će pasti, ali znaćemo gdje tek kad se ocijedi krpa i padne na određenu površinu pločica. Dosta je u faktoru sreće. Nezahvalno je prognozirati ljetne pljuskove koji se i vežu za pojavu grada. Može se desiti i u poslijepodnevnim satima, ali u pojedinim slučajevima ako je dosta toplotne energije može se pojaviti u večernjim satima, ali je vjerovatnost manja.

Nedim Sladić u Danu uživo (N1)

Svjedoci smo da svaka jača kiša izazove poplave. Treba li i ovog puta da se plašimo toga?

Kada govorimo o tom aspektu moramo istaknuti dvije stvari. Zemlja je sasušena i ponaša se kao čvrsta nepropusna podloga – sve što padne na zemlju koja nema vlage u sebi će se zadržati određeno vrijeme i djelić toga će upiti zemlja kad omekša, ali sve će se sliti u najbliži slivnik. Zašto strahujemo od velikih količina padavina? Jer nam odvodni sistemim nisu u mogućnosti da prihvate toliku količinu kišinice, to je slučaj u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, ne samo u BiH. Odvodni sistemi dizajnirani su na intenzitet padavina koji je 8 litara po metru kvadratnom po satu, odnosno 8 mm po satu. A sad imamo pljuskove i grmljavinu u određenim trenucima intenziteta od 120-130 pa do 150 mm.

Ne treba se iznenaditi da ako dođe do jačih padavina, a biće u toku ponedjeljka i utorka lokalno u Krajini, zapadnoj Bosni, dijelu Hercegovine, koje budu bliže sistemu niskog tlaka zraka koji će se dalje premještati prema istoku kontinenta. U takvoj situaciji kruženje vlažnog zraka obrnuto od kazaljke na satu upravo dvodi do zahvatanja ovih područja. Sjever Bosne opet postaje potencijalno područje jačih grmljavinskih pljuskova koji mogu biti praćeni gradom, ali najmanje padavina uzima istočna Bosna.

U nebo gledaju i vatrogasci i mnogi drugi. Hoće li ovi pljuskovi uspjeti da ugase požare koji ovih dana bukte širom BiH?

Da ne budemo negativni u svemu, mislim da hoće. Zato što ćemo imati dovoljnu količinu padavina.

Mnogi kada vide dnevne temperature, komentarišu – Jeste, ali u hladu. Da pojasnimo još jednom zašto se temperatura mjeri u hladu?

Prije svega standardi su rigorozni po tom pitanju i hidrometeorološki zavodi su jedini mjerodavni jer ti uređaji su baždareni. Možemo svi mjeriti temperaturu termometrom i staviti na asfalt na sunce, ali tad ne dobijamo temperaturu zraka nego tog tijela koje isijava energiju. U ovom slučaju kad imamo kućicu na dva metra, travu ispod, bijelo obojenu kućicu da relektuje svjetlost, i male prorede da bi mogao ući zrak, da ne bi došlo do pregrijavanja termoretra, već kako bi se registrovala prava temperatura zraka. Niste pogriješili ako kažete da ima više stepeni, na suncu može biti i do 20 stepeni više.