Grupe novinara i novinarki oglasila se povodom medijskog izvještavanja o femicidu. Njihovo sopštenje prenosimo u cjelosti.

“Juče se u Bosni i Hercegovini desio još jedan slučaj femicida. Unatoč brojnim preporukama o ulozi medija u prevenciji i odgovoru na nasilje nad ženama, i dalje svjedočimo nedopustivim propustima i kršenju etičkih standarda. U manjini su mediji sa evidentnim profesionalnim napretkom koji o ubistvu izvještavaju kao o krajnjem obliku nasilja nad ženama i širim kontekstom ovog ozbiljnog društvenog problema. Medijskim prostorom dominira senzacionalizam, a u naslovu se ističu relativizirajuće uporedbe ubistva sa “emotivnom dramom” ili “krajem tragične ljubavi”. Primjetno je također iznošenje neadekvatnih detalja koji nisu u javnom interesu i koji retraumatiziraju porodicu i osobe koje trenutno žive u nasilnom odnosu.

Imajući u vidu značaj medijskog izvještavanja u prevenciji i edukaciji javnosti o nasilju nad ženama i femicidu, etičke i profesionalne standarde medijskih radnika, te činjenicu da neprimjereno medijsko izvještavanje nije bezazleno, te da može potaknuti efekat imitiranja, pozivamo kolege i kolegice da preispitaju način izvještavanja o ubistvima žena slijedeći osnovne etičke smjernice koje prenosimo iz različitih resursa:

NE SUGERIRATI KRIVNJU ŽRTVE – efekat koji se stvara ističući pozitivne osobine počinitelja.

ŠTITITI DOSTOJANSTVO ŽRTVE I NJENIH SRODNIKA – treba da bude temeljni etički princip i vodilja u izvještavanju. Prisustvo djece obavezuje medijske radnike na zaštitu identiteta maloljetnog lica.

FOKUS IZVJEŠTAVANJA STAVITI NA INSTITUCIONALNI ODGOVOR – potrebno je istražiti da li je bilo prethodnih prijava nasilja, kako su reagirale institucije, obavijestiti javnost o subjektima zaštite, dostupnim servisima podrške, zloupotrebi vatrenog oružja.

ODMAKNUTI SE OD SENZACIONALIZMA – femicid je potrebno staviti u širi kontekst, izabrati relevantne stručnjake/inje za razgovor o porodičnom nasilju, uz statističke podatke o povećanom broju ubistava, a senzacionalizmom i terminima “brutalno”, “šokantno”, izolujemo ovaj ozbiljni društveni problem kao zaseban i izolovan slučaj, te doprinosimo popularizaciji nasilja.

ISPRATITI SLUČAJ DO KRAJA – ukoliko mediji nastave izvještavati o slučaju sa fokusom na zakonske sankcije i podsjete javnost na krivičnu odgovornost ubistva i femicida, doprinijet će prevenciji i informisati javnost o tome da nasilje i da konačni i najbrutalniji oblik nasilja nad ženama – femicid – nosi krivičnu odgovornost.

Za dodatnu edukaciju preporučujemo resurse: Smernice za medijsko izvještavanje o nasilju prema ženama koje je pripremila Grupa „Novinarke protiv nasilja prema ženama”.

UN Women istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju nad ženama u BiH za 2020. godinu sa Preporukama za medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju.

Medijski kodeks – Vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, pripremljen u koordinaciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Hrvatskog novinarskog društva, pravosudne i policijske akademije i velikog broja konsultiranih novinara i novinarki.

Kodeks za štampane i online medije BiH Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.

Medijski radnici i radnice se mogu pridružiti inicijativi za odgovorno izvještavanje o nasilju nad ženama, porodičnom nasilju i femicidu upisivanjem imena i prezimena, zvanja i redakcije (opcionalno) na ovom linku.

Potpisnici/e:

Ajdin Kamber, freelance novinar

Albina Vicković, novinarka RTV Slon

Almir Panjeta, novinar

Alena Beširević, novinarka U.G. Zašto ne (Raskrinakvanje, Istinomjer, Javna Rasprava), Naratorium

Arijana Saračević, novinarka FTV-a

Anida Sokol, urednica i istraživačica, Mediacentar Sarajevo

Ana Kotur -Erkić, freelance novinarka i aktivistica za ljudska prava

Arnela Šiljković Bojić, novinarka RTV Slon

Azra Husarić Omerović, novinarka BIRN BiH

Biljana Livančić-Milić, novinarka, Istinomjer

Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo

Borka Rudic, generalna tajnica BH novinari

Dalibor Tanić, Portal Newipe, urednik, novinar

Dejan Petrovic, BHT1

Džana Brkanić, urednica BIRN BiH

Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH

Elvira Aganović, novinarka, RTV BPK Goražde

Emira Glumac, novinarka, Radio Bihać

Ivana Erić, novinarka

Jasmina Đikoli, novinarka

Jasna Fetahović, novinarka

Jasmin Begić, novinar BIRN BiH

Jasmina Ibrahimović, novinarka RTV Slon

Katarina Panić, novinarka

Kristina Gadže, novinarka

Kristina Ljevak Bajramović, novinarka

Lejla Mazlić, novinarka, Al Jazeera Balkans

Lejla Skenderagić, urednica i novinarka, Hayat TV

Ljiljana Smiljanić, novinarka, Al Jazeera Balkans

Maja Nikolić, novinarka BHRT

Mladen Bubonjić, Gerila/SEMPER

Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentar Sarajevo

Maida Burgić, voditeljica RSG radio

Marko Divković, novinar

Marjana Matijević, novinarka

Marija Arnautović, novinarka

Marina Mitrović, novinarka, Al Jazeera Balkans

Mersiha Drinjaković, glavna i odgovorna urednica, Magazin Gracija

Minel Abaz (Istinomjer.ba, Prometej.ba, Izvansvakekontrole.com)

Nataša Vasić, urednica, Klix.ba

Nejra Hasečić, novinarka Mediacentar Sarajevo

Ozren Kebo, urednik Analiziraj.ba

Rubina Čengić, novinarka

Sead Numanović, novinar, politicki.ba

Selma Boračić Mršo , freelance novinarka

Selma Jatić, glavna i odgovorna urednica, RTV SLON

Selma Zulić Šiljak, istraživačica i koordinatorica, Mediacentar Sarajevo

Senka Kurt, novinarka

Slađan Tomić, novinar magazina Buka

Selma Fukelj, novinarka, Mediacentar Sarajevo

Semir Mujkić, urednik BIRN BiH

Vanja Stokić, urednica eTrafika.net

Žana Kovačević, novinarka, Al Jazeera Balkans

Željka Mihaljević, novinarka, članica UO BH Novinari i članica Koordinacijskog tijela za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji HBŽ/K10

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad