Negiranje genocida iako je krivično djelo se nastavlja

Miroslav Kraljević, načelnik Općine Vlasenica veličao je presuđene ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Zbog toga je Udruženje ''Žena-žrtava rata'' podnijelo krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Do sada su tužioci odbacili desetine prijava za negiranje genocida i veličanje zločinaca. To je očito dalo vjetar u leđa negatorima genocida i onima koji glorifikuju zločince iako je u godini donošenja izmjena krivičnog zakona evidentirano znatno manje slučajeva takvog govora.

"Negiranje genocida i ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca - svjedočimo tome nažalost skoro svakodnevno. To je u suprotnosti s procesima koji vode trajnom miru i to su aktivnosti koje podrivaju stabilnost", naveo je Julian Reilly, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.

A prošle godine podignuta je prva optužnica za veličanje ratnog zločinca. Optužen je Vojin Pavlović zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje. Pavlović je također postavljao plakate i držao govore u kojima se negira genocid u Srebrenici. Zbog dosadašnjih pravnih nejasnoća pri primjeni Zakona Memorijalni centar Srebrenica organizovao je otvorene konsultacije i predstavljanje su smjernice za prijavljivanje negiranja genocida.

"Da vidimo kako da konačno napišemo krivičnu prijavu za negiranje genocida koja će biti prihvaćena i na osnovu koje će se voditi sudski proces. Zato smo ovdje da definišemo taj algoritam, da ne tapkamo u mraku i da znamo kada sljedeći put podnesemo krivičnu prijavu da postoje veći izgledi i da je vrlo izgledno da ćemo vidjeti i krivični postupak", istakao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Dosadašnja sudska praksa obeshrabruje porodice žrtava, pa se tako naprimjer u nekim naredbama o neprovođenju istrage navodi da objava gdje se negira genocid označava lični stav ili se tvrdi da takva objava nema ''dovoljan nivo koji bi objektivno bio pogodan da prouzrokuje, proizvede i rasplamsa podjele i mržnju''.

"U praksi je nekoliko problema u pogledu nekoliko pitanja. Prvo, ko može biti učinilac, tu ima dilema. Drugo, šta to znači javno. Potom, da li se radi o krivičnom djelu i posljedici. Četvrto, da li negiranje genocida treba dokazivati da potaknu na nasilje ili nešto drugo", rekao je Almir Maljević, stručnjak za krivično pravo.

Više u prilogu Azura Delića.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje