Čapljina je nedavno dobila Ulicu žrtva srebreničkog genocida. Prvobitni prijedlog Ethema Šalde bio je da se ulica nazove Srebrenička ulica, ali na inicijativu i amandman hrvatskih zastupnika iz opozicije, podržanu od HDZ-ove većine i kluba SDA, jednoglasno je usvojen ovakav naziv - Ulica žrtava srebreničkog genocida. Jutros u Novom danu smo promišljali o jezičkoj formulaciji ovakvog naziva i njegovoj ispravnosti.

Ispravnost smo analizirali sa akademikom, književnikom i scenaristom Abdulahom Sidranom, koji prvenstveno naglašava svoj stav da je čitav termin ‘srebrenički genocid’ nepravilan, i da je on apsolutno odgovarao izvršiocu genocida.

“Time se obavljala lokalizacija genocida koji je obavljen na mnogo širem prostoru. On je počeo 1992. godine – kada je počeo teror nad cijelom Bosnom i Hercegovinom, a samo je kulminirao u julu 1995. godine”, započeo je Sidran.

Nadalje, rekao je, termin nije ispravan jer je među žrtvama najmanje ljudi iz Srebrenice – oni su tamo izbjegli iz cijelog genocidiranog Podrinja.

“Potom, ne može biti srebrenički jer se masovne grobnice protežu na više od 200 kilometara – od Kamenice u Zvorniku do sarajevskog Tarčina”, naveo je.

No, šta onda bh. akademik misli o nazivu ‘ulica Žrtava srebreničkog genocida’?

“Prihvatio bih, jer smo u nuždi da prihvatimo kako bismo pokazali zahvalnost postupku jedne lokalne sredine”, odgovorio je kratko.

Između ostalog, s njim smo razgovarali i o najčešćim greškama u govoru, ali i (ne)pravilnom akcentovanju.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu ispod.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad