Niske plate, nepoštovanje kolektivnog ugovora, nesreće na radu zbog neadekvatne zaštite koja je odgovornost poslodavca, samo su neki od problema koji opterećuju radnike u BiH. Do sistemskih rješenja, na neravnopravan položaj ukazaće sutra, na Praznik rada, Sindikat radnika trgovine BiH i Sindikat metalaca FBiH.

Tradicionalno, radnici u BiH za prvomajske praznike svoja prava nerijetko traže na ulicama. A oni u FBiH još čekaju na povećanje minimalne plate. Jedno od najglasnijih obećanja Vlade.

Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH:

“Postoji problem objektivne prirode vezan za namirenje tih nekih od oko milijardu KM kojima bi bili oštećeni budžeti svih nivoa. Čim se bude uspostavio sistem on line fiskalizacije, zakon će po hitnoj proceduri biti upućen u parlament”.

Sektor u kojem su plate, uglavnom, minimalne je trgovina.

Neko će sutra na uranak, a neko na Prvomajske proteste. I sutra, u glavnom bh. gradu, već tradicionalno, Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti održaće protest na kojem će ukazati na svoj neravnopravni položaj.

Mersiha Beširović, Sindikat Trogovine i uslužnih djelatnosti:

“Jedan dio radnika u ovom sektoru radi za značajno veće plate. To je, isključivo, rezultat činjenice da se u FBiH nije desilo to najavljeno povećanje minimalne plate, dok smo, s druge strane, imali povećanje u Republici Srpskoj”.

Ali, trend rasta plata trgovaca i ugostitelja u ovom entitetu nije spriječio najavljena otpuštanja niti odliv kvalitetne radne snage. Sindikalisti krivicu pripisuju poslodavcima.

Goran Savanović, predsjednik Granskog sindikata:

“Oni su sistemom – ne daj mu platu – šta ću mu ja davati, daj mu samo zagarantovanu platu, stvorili uslove da su ljudi tražili sebi bolje. Bolje im je bilo vani”.

Trpe i drugi sektori. Samo na drugi način.

Danko Ružičić, predsjesnik Granskog sindikata tekstila, kože i obuće:

“U sektoru tekstila zaposleno je 12.500 radnika, od čega 75 posto žena. Prosjek plata u sektoru je 963 KM. To je niže nego što je prosječna plata u prerađivačkoj industriji koja je prošle godine bila 1.045 KM”.

Pored svega ovoga, neradna nedjelja je nešto što bi, donekle, ublažilo situaciju. Dio struke, međutim, smatra da se radi o zabludi otjelovljenoj kroz Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini.

Admir Čavalić, Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku FBiH:

“Na ovaj način se pogoduje poslodavcima, jer će, vjerovatno, zabrana rada prodajnih objekata usloviti veće otkaze, manju pregovaračku moć radnika, u smislu da mogu tražiti svoja radnička prava, i svakako, veću korist za velike trgovce, naročito u RS”.

Iako bi kolektivni ugovor trebalo da garantuje radnička prava, često se dešava suprotno.

Samir Kurtović, SS državnih službenika i namještenika FBiH:

“Od 2010-2014. kad su se kršile odredbe kolektivnog ugovora, da smo mi, negdje oko 80 miliona KM dobili za sve naše zaposlene jer su se kršile odredbe kolektivnog ugovora”.

Ovom sindikatu danas je, konačno, pristupio i Grad Goražde, koje se može pohvaliti pozitivnim praksama u ovoj oblasti.

Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda:

“Drugi put smo povećali platu, s obzirom na rast svih životnih uslova. A ranijim zalaganjima i trudom u namjenskoj industriji “Ginex” gdje su se radnici branili od svih nedaća, gdje samo traže radnička prava, tako je krenulo i u državnim službenicima i namještenicima”.

Na sistemska rješenja koja će, najprije, garantovati prava radnicima, a samim tim i opstanak privrede, radno sposobno stanovništvo nema vremena da čeka, pa oni, koji već nisu to uradili, pakuju kofere. Ali, ne na godišnji odmor.