Na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, zakazanoj za ponedjeljak, 21. listopada, vijećnici će raspravljati o izmjenama i dopunama regulacijskog plana za područje Bijelog Brijega u Mostaru. Usvajanje Nacrta izmjena i dopuna predstavlja tek prvi korak u postupku koji će uključivati javnu raspravu, te konačnu sjednicu na kojoj bi se plan trebao usvojiti u potpunosti.

Građanska inicijativa “STOP nelegalnoj gradnji na Bijelom Brijegu”, koja se godinama bori protiv nelegalne gradnje u Mostaru, posebnu pozornost skreće na činjenicu da predloženi plan obuhvaća samo dio prostora, i to na način koji ne odražava stvarno stanje na terenu. Posebno su zabrinuti za slučaj zgrade na Bijelom Brijegu, koja je izašla iz gabarita planiranih novim izmjenama regulacijskoj plana. Dodatno, zgrada se nalazi i u dokumentima koji predviđaju rušenje gdje je navedeno da se uklanja peti kat zgrade, ali i kvadratura. Prema navedenom dokumentu, ukupna površina katnosti zgrade iznosi 1.952 metara kvadratnih, dok u drugim planovima, koji bi prema vladajućima vodili u legalizaciju zgrade, ima 2.185 metara kvadratnih gdje je očito pripisan i označeni dio zelenih površina koje to u stvarnosti nisu.

„Ova pravna i urbanistička nesigurnost u kojoj živimo dodatno se komplicira činjenicom da je protiv odgovornih osoba već podignuta optužnica, a sudski postupak je u tijeku. Postavlja se pitanje smije li Gradsko vijeće raspravljati o legalizaciji zgrade za koju postoje ozbiljne sumnje u zakonitost i može li ovakva odluka postati presedan za buduće urbanističke slučajeve u Mostaru“, poručuju stanari.

Podsjećamo, građanska inicijativa “STOP nelegalnoj gradnji na Bijelom Brijegu” već godinama vodi iscrpljujuću borbu protiv nelegalne gradnje, ponavljajući da su njihova prava povrijeđena te da je cijeli postupak od početka bio nezakonit. Stanari nastavljaju s pritiscima na gradske vlasti da djeluju u skladu sa zakonom i štite javni interes.

Odluke koje će Gradsko vijeće donijeti u ovom slučaju imat će dalekosežne posljedice za urbanistički razvoj grada. Eventualna legalizacija sporne gradnje mogla bi otvoriti vrata sličnim slučajevima i ugroziti povjerenje građana u pravnu sigurnost i transparentnost urbanističkih postupaka.