Ekipa N1 posjetila je Agenciju za nuklearnu sigurnost BiH i uvjerila se da svi mjerači u Evropi pokazuju zeleno svjetlo. Razloga za paniku nema, ali prostora za oprez nadležnih institucija svakako ima. Pitali smo i za preporuke, zvanične nisu objavljene. Nezvanično, jedinu mjeru koju je u ovom trenutku moguće provoditi jeste mjeriti nivo radijacije. Prevencija, poput suplementa koji sadrže jod - farmaceuti kažu nemaju svrhe.

Nuklearna katastrofa u Černobilu 1986. godine imala je posljedice i u BIH. Osman Džamalija nam priča da je u njegovom selu na Tjentištu izazvalo tragediju.

“Dobro se sjećam da sam bio tada u lovu. Sjećam se da su došli lovočuvari da izmjere i vidjeli su zagađenost, tada sam prvi put za to čuo. I onda je umrlo sedam, osam ljudi u roku od mjesec dana među njima i moja majka”, prisjeća se tog perioda Osman Džamalija.

U prvom momentu, to nije povezano sa havarijom u Ukrajini.

“Nije tada, nego kasnije, kada su počela mjerenja razna, onda se ustanovilo, da je vjerovatno stoka po planinama pasla travu. Znam jer je u pitanju moja majka bila”, tvrdi Džamalija.

Stoga ne čudi strah građana koji u pokušaju da se zaštite kupuju suplemente sa jodom. Stručnjaci pojašnjavaju da to nema smisla, i neće pomoći.

“Pacijenti i ne znaju kakve preparate traže. Preparati koji se koriste za zaštitu od nuklearnog zračenja su preparati joda koji se ne mogu dobiti bez ljekarskog recepta. Ne mogu se dobiti bez stručne preporuke ljekara i stručnog nadzora. To su preparati kalijum-jodida koji mogu biti u obliku tableta, ili tečnom, ali se propisuju na nivou više instance. Nema smisla uzimati bilo kakve preparate u smislu preventivne zaštite u slučaju nuklearnog napada”, pojašnjava za N1 magistra farmacije Alma Mujagić.

Povećana potražnja za jodom. "Građani dolaze u apoteke, ni sami ne znaju kakve preparate žele, kažu nešto su pročitali na internetu", priču priprema @aleksandratrN1 pic.twitter.com/QXaQZ10RFJ

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) March 4, 2022

Zvaničnih preporuka za slučaj povećane radijacije nema. Iz Zavoda za javno zdravstvo Republike i Srpske danas se nisu oglašavali. Građani se prisjećaju smjernica koje su na snazi bile 1986.

“Recimo maske nismo nosili, pralo se voće i povrće. Nismo smjeli izlaziti na kišu”, prisjećaju se sagovornici N1.

Struka kaže, jedino što se sada može činiti je pratiti nivo radijacije. U Bosni i Hercegovini tretnuno postoji 11 mjernih stanica za radijaciju. Pet je u RS, svih pet van funkcije zbog baždarenja. U FBiH, od šest četiri rade. Iz Zavoda za javno zdravlje kažu, važno je da su u funkciji stanice u Bihaću i Jajcu, koje bi se prve našle na udaru. U Agenciji za nuklearnu sigurnost imaju još jedanaest uređaja spremnih za instaliranje. Zbog cjelokupne situacije formirali su poseban tim.

“Mi imamo veliku odgovornost, ali prije svega uloga u ovom sistemu je na Savjetu ministara, na ministarstvu bezbjednosti, vladama entiteta i njihovim ministarstvima”, izjavio je Zoran Tešanović, iz Agencije za nuklearnu bezbjednost BiH.

Kada bi došlo do takve situacije, ko bi bilo na čelu kriznog tijela? Predsjedavajući Savjeta ministara ili ministar bezbjednosti?

Više u prilogu Aleksandre Tolj-Ružić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad