Više od 70 posto građana nema povjerenja u izborni proces u Bosni i Hercegovini. Hoće li situaciju promijeniti nove tehnologije, još je rano predvidjeti. Ono što se zna jeste da će nas ovi izbori koštati dvostruko više nego prethodni.

Sedam od deset građana BiH, odnosno više od 70% (71.4%) njih smatra da izbori nisu slobodni i pošteni. Rezultati istraživanja koje je provela Koalicija “Pod lupom” ponovo odražavaju duboko ukorjenjeno nepovjerenje u izborni proces, ali i uvjerenje da izborne prevare nadjačavaju stvarnu izbornu volju građana. I, ne samo to. Osjećaju se i nemoćnim da nešto promijene, budući da je, prema rezultatima istraživanja, svaki četvrti ispitanik svjedočio kupovini glasova ili nekoj vrsti izborne prevare. Paradoksalno je, međutim, što građani imaju najveće povjerenje u kandidate.

“Sljedeći su nezavisni posmatrači Koalicije ‘Pod lupom’, a zatim CIK BiH. Najmanje povjerenja imaju u vlast i funkcionere i političke stranke. Ovo je neobično. Ovo je, po prvi put, da kandidati uživaju najveće povjerenje u izbornom procesu”, kaže Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom”.

Bez obzira na sve, sedam od deset građana BiH, prema rezultatima, ipak će glasati na predstojećim izborima. Istovremeno, uvođenjem novih tehnologija u izborni proces CIK BiH i nevladin sektor, kako domaći, tako međunarodni, radi na jačanju njihovog povjerenja.

U Sarajevu je, u okviru pilot projekta, prezentovan rad optičkog skenera koji će, na 145 biračkih mjesta, u sedam ključnih izbornih jedinica, biti postavljen pored glasačke kutije. Ubačeni glasački listić može biti prihvaćen, ako je sve u redu, ili odbačen ukoliko skener uoči neke nepravilnosti. Nije komplikovano, podijelila je utiske naša sagovornica, koja je provjerila rad nove mašine: “Vjerujem da je ovo mnogo jednostavnije i sigurnije.”

Za uvođenje novih tehnologija opredijelilo se više od 80% građana, dok je 100 hiljada njih potpisalo peticiju Koalicije “Pod lupom”. S razlogom, reklo bi se, jer prve projekcije pokazuju da se za vrijeme ove kampanje igra prljavije nego inače, što će se posebno intenzivirati u posljednjim danima. Osim diskreditacije političkih oponenata, kandidati igraju i na emocije.

“Bio sam i u Banjaluci, pošto hodam BiH vidim kako je to na lokalnom nivou, izuzetno… visoke su tenzije… Borba za vlast. Kod nas su izbori ‘biti ili ne biti’. Borba za smrt ili život, što apsolutno ne odgovara jednoj demokratskoj državi”, ističe Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom” kaže da je zabrinjavajuće to što još ima pritisaka na birače.

“Do sada smo zabilježili više od 30 slučajeva pritisaka na birače”, dodaje.

A dok se politički predstavnici, velikim dijelom, vode materijalnim, a ne programskim interesima, ovi izbori koštaće nas dvostruko više nego ranije. Oko 40 miliona KM, ukupno.

“Cijena izbora koje provodi CIK BiH je oko 20 miliona KM i više je u odnosu na ranije s obzirom na to da je CIK uzela veći dio budžeta shodno promjeni izbornih pravila. Za političke subjekte godišnje se izdvaja još oko 20 miliona KM iz budžeta svih nivoa vlasti putem kojih se finansira i kampanja”, kaže Jovanović.

Zakon je jasan, više od onoga što im sljeduje ne smiju trošiti, no je li baš tako? Politički subjekti dužni su da dostavljaju finansijske izvještaje CIK-u, ali, po mnogo čemu, nisu istiniti, kaže naš sagovornik, pojašnjavajući ovo kroz primjer finansiranja posmatrača.

“Koalicija ‘Pod lupom’ plaća svoje posmatrače daleko niže nego političke stranke. Sklapamo ugovore, plaćamo državi porez. A onda kad smo na prošlim izborima uputili pismo 15 najjačim strankama u BiH koliko oni plaćaju dobili smo odgovor od 13 koji su rekli da su to volonteri”, pojašnjava Vehid Šehić.

Što pokazuje da postoje crni fondovi. S tim u vezi, iz CIK BiH podsjećaju političke stranke i nezavisne kandidate koji učestvuju na izborima da su dužni, tri dana prije dana održavanja izbora, podnijeti izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje izborne kampanje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad