Nerma radi za NASA-u, Samel u danskom svemirskom centru, Amel ima svoju pneumatološku praksu u Frankfurtu, a Andrej je stručnjak za AI u Francuskoj

S njima smo u Novom danu razgovarali o uvezivanju struke i znanja - jedinom putu koji Bosnu i Hercegovinu može povesti u ispravnom pravcu.

"Moje putovanje je bilo možda i puno interesantno. Ali kada se nekako osvrnem i gledam sebe kao dijete sa šest godina, kada sam krenula da igram tenis, kada su mi moji roditelji omogućili da stanem na taj teniski teren i igram sa prijateljima, prijateljicama i također sestrom, baš ne bi nikada zamišljala da bi bila ovdje gdje sam sada. Tokom te karijere uvijek sam voljela školu i matematiku, fiziku. Voljela sam da kombinujem te stvari i nisam pripadala u jedan kalup. Na jednoj strani sam imala takmičarski sport, a na drugoj sam voljela da rješavam te neke tehničke stvari. Također, ta želja za svemirom je uvijek bila tu pri srcu, ali raditi te stvari u BiH je bilo malo teže. Tako sam se fokusirala na tenis i te neke praktične građevinske smjerove koje su me kasnije doveli u Sjedinjene Američke Države sa potporom mojih roditelja, porodice, sestre i prijatelja. Svi ti koji su me nosili kroz to sve. Sada da radim u kompaniji SOM, Skidmore, Owings & Merrill, i također radimo sa NASA-om i drugim firmama što se tiče svemirskog istraživanja za lunarne objekte. Pokušavamo da vidimo kako možemo primijeniti te naše građevinske znanosti na drugim planetama", rekla je Nerma Čaluk za N1.

Samel Arslanagić radi s elektrodinamikom i elektromagnetizmom i vrši mjerenja antena za Evropsku svemirsku agenciju, za njihove svemirske misije, satelite i meteorološke satelite.

"Prije sam nisam bavio tim stvarima, više sam nekako bio na zemlji. Ali to upravo uzbuđenje i ta strast prema tom polju je uvijek nešto što te gura naprijed. U početku ti sve izgleda nekako da ne možeš, da mi je samo dostignuti te neke stvari. I boriš se po šest, sedam, osam mjeseci da skontaš neku malu stvar. I onda kad je skontaš, kažeš pa zar mi je toliko vremena trebalo? I upravo taj način razmišljanja je nešto što te vodi dalje. Jer što nekako više spoznaješ, samo bi da još više i više znaš. I ustvari kontaš koliko je još toga što bi mogo da naučiš. Jedna si vrata zatvorio sa nekim projektom, drugi je otvorio", rekao je Arslanagić.

Ljekar Amel Havkić govorio je o zdravstvenom sistemu u BiH. Istakao je kako je efikasna primjena resursa bolja nego da resursi ne postoje.

"Nalazimo se trenutno u dekadi u kojoj digitalizacija, AI i slično, mogu da nam pomognu kod toliko različitih problema što se tiče zdravstvenog zbrinjavanja, da taj problem možemo da riješimo puno brže nego što mislimo, samo moramo krenuti u to sve sa nekom većom strukturom, to jest da unaprijed već znamo šta nam je cilj. U suštini, što se tiče primjene elektronskih pomagala, nazovimo ih tako u Bosni i Hercegovini, imamo jedan prazan papir, što znači da možemo od njega da napravimo šta god hoćemo. Baš smo diskutovali maloprije upravo o istoj toj stvari, jer kad nemate puno toga što je tu što morate da ispravljate, vi možete puno lakše i bolje da djelujete u kreiranju nečeg što još ne postoji. Mislim da taj problem, i ubijeđen sam i kroz svoje djelovanje kao poduzetnik, da svaki problem koji vidimo zapravo predstavlja jednu šansu, predstavlja jedan potencijal da se stvari poboljšaju brže nego što mislimo i kad pogledamo internacionalno, imamo države koje dugo vremena su radile na papiru, slično kao Bosna, duge liste čekanja, koji su onda jednostavno centralno odlučili, ok, to ćemo sada promijeniti, tako da su se katapultirali ispred država koje su na tome radile već dugo, dugo. Lično živim u Njemačkoj, međutim, kad pogledamo internacionalno, države kao Hrvatska ili Slovenija, su trenutno što se tiče digitalizacije u healthcare branši, u zdravstvenom zbrinjavanju, dosta bolje pozicionirane nego Njemačka. Druga stvar, Njemačka troši neproporcionalno puno novca u zdravstveno zbrinjavanje bez da se to pokazuje u, što mi kažemo, hard facts tipa očekivana dužina života. Imate države koje troše puno manje novca tipa Portugal, Španija, Italija, Francuska koji svi imaju duži životni vijek od Njemačke koja troši dva do tri puta toliko po glavi stanovnika na zdravstveno zbrinjavanje. Poruka koju bih ja lično volio da pošaljem jeste da resursi mogu da se koriste efikasno ako se cijelom tom problemu pristupi na pravi način", naveo je.

Andrej Perković je upravo stručnjak iz oblasti umjetne inteligencije i ovo polje izučava u Francuskoj. On je bio jedan od stručnjaka na Future Leaders Summit 2025 koji su s mladima podijelili svoja iskustva.

"Meni je ovo već peti i šesti FLS na kojem prisustvujem. Uvijek im se rado vraćam. Ovakva okupljenja su ono što daje energije, snage i motivacije da nastavim sljedeću godinu. Priča ovakvih divnih naših stručnjaka po dijaspori, su te priče koje nas mlade guraju dalje. Također njihova podrška, njihova pristupačnost. Kao mladić nisam mogao zamisliti da bi neko ko bi radio u NASA-i, u Appleu, u NVIDI, na takvim nekim projektima, bili toliko pristupačni, bili su samo jednu poruku na LinkedInu udaljeni od nas. Naravno, FLS je samo jedna od stvari koju Fondacija Budućnosti BiH radi. Ja sam alumnista njihovog stipendijskog programa. Moja priča sa BFF-om počinje još u 2018. Neizostavno je reći da oni su bili ključni faktor zbog toga što sam tu danas gdje jesam. Oni su me izgradili u osobu koja je mogla da sanja, da se priča. Oni su me izgradili u osobu koja je mogla da sanja da se prijavi na kraju da uspe da dođe do Pariza, do ovog eminentnog programa. Tako da BiH kao platforma omogućava mnogo mladima da ubrzaju svoj razvoj, da ostvare neka svoja prva iskustva, da u suštini mnogo smanji taj jaz između gde nas škola i formalno obrazovanje ostavlja, a kakvo nas tržište rada traži", rekao je Perković.

Kazao je kako ova Fondacija želi da izgradi mlade ljude koji žele da vraćaju svojoj lokalnoj zajednici, da se trude, da rade na sebi i da pomažu drugima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad