"Jačanje liderstva osoba s invaliditetom za inkluzivnu i održivu budućnost", moto je pod kojim se obilježava ovogodišnji Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Uoči obilježavanja, o tome da li su predstavnici ove kategorije stanovništva podržani i osnaženi za normalno funkcionisanje u BiH, pa tek onda liderstvo, ko i na koji način ih zastupa i bori se za njihova prava, razgovarali smo sa Anom Kotur Erkić, aktivistkinjom i članicom Saveza paraplegičara Republike Srpske, Đorđem Vukovićem, članom Vijeća osoba s invaliditetom Bosne i Hercegovine koje je u nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Amelom Hasić, šeficom Odjela za pripremu izvještaja po Međunarodnim konvencijama iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Kotur Erkić je na početku razgovora istakla da sve ono što međunarodna zajednica zastupa na dan osoba s invaliditetom za ovu populaciju zapravo zvuči kao utopija iz perspektive BiH.

“Živimo u vremenu u kojem imamo raslojavanje pokreta osoba s invaliditetom porastom broja organizacija koje rade za ovu populaciju. Dakle, ja neću ulaziti u to ko i koliko zna, može i ima kapaciteta, ali svakako to je jedan ozbiljan pokazatelj da ljudi koji su do sada bili predstavnici možda nisu odgovorili na potrebe svog članstva. S druge strane, imamo porast ljudi koji su svjesni da sami ne mogu ostvariti svoja ljudska prava iako je to prvenstvena uloga ljudskih prava da svaki pojedinac može da ih zahtijeva i da im pristupi i sa te strane je potpuno normalna njihova potreba da se organizuju. U BiH je vidljivo još i to da standardi međunarodnih konvencija koje smo mi zapravo prihvatili, ratificirali i uključili u svoj pravni sistem nisu ispoštovane na način na koje bi trebale biti”, navela je Kotur Erkić.

To nepoštivanje standarda međunarodnih konvencija se ogleda kroz sljedeće primjere:

“Počet ćemo od toga da osobe s invaliditetom moraju da pripadaju organizacijama osoba s invaliditetom da bi bile prepoznate kao lideri i to pravilo važi već od prošle godine. I ono što je meni još važnije u ovom smislu jeste da žene s invaliditetom vrlo često ostaju nevidljive u pokretu osoba s invaliditetom jer vodstvo zapravo najčešće preuzimaju muškarci nekako tradicionalnom ulogom i to se nije mijenjalo zadnjih 10-ak godina kada sam ja počela ozbiljnije da se bavim pravima osoba s invaliditetom sa profesionalnog aspekta. Tada sam prvi put čula da nema razlike između žena i muškaraca s invaliditetom jer smo svi mi, kako jedan od predstavnika organizacije reče, invalidi. Ja ću se ograditi i od tog naziva i od svega ostalog zato što žene s invaliditetom moraju biti jednako osnažene i prepoznate za participaciju, odnosno, učešće i liderstvo samo po sebi”, dodala je.

Vuković je naveo da je u proteklih godinu koliko mu već traje mandat u Vijeću osoba s invaliditetom BiH ostao, u jednu ruku, i pozitivno iznenađen koliko je ova populacija podržana u institucijama BiH.

“Bilo da je riječ o državnom, entitetskom ili nivou Distrikta Brčko. Budući da imam informaciju da Vijeće nije moglo funkcionisati jedan izvjesni period i da je tek sada dobilo jedan kompletan tim, ali ono što vidim, jer prvenstveno radim s osobama s dijabetesom jer i ja imam tu bolest, mogu reći da sam pozitivno iznenađen kada vidim gdje su osobe s invaliditetom sa različitim stepenima itekako zastupljene u našem društvu i bore se. S druge strane i ono što je meni najbitnije jeste da su prepoznate, a pogotovo nakon godinu mogu reći jeste da se i u Brčkom svijest itekako promijenila, položaj osoba s invaliditetom je sve prepoznatljiviji i zastupljeniji. Primjećeno je dosta pomaka i nadam se da već od naredne godine možemo pričati o nekim zakonima o kojima tek sada pričamo da trebaju biti, a mislim da su na entitetskim nivoima davno usvojeni i primjenjivi”, pojasnio je Vuković.

Kotur Erkić koja je inače pravnica po struci je neko i ko je želio ući u ovo Vijeće osoba s invaliditetom, ali joj to nije bilo omogućeno.

“Ja sam, dakle, pravnica po struci koja je prije pet godina inicirala donošenje Zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom u Brčko distriktu. Organizacije osoba s invaliditetom su se tim pitanjem bavila, međutim, ja njega nisam primijetila na tom sastanku. Ono što meni prije godinu nije omogućeno pod obrazloženjem da sam članica udruženja, a vrlo je jasno bilo naznačeno službenici koja je bila kontakt osoba za izbor članova Vijeća osoba s invaliditetom na Javnom pozivu koje je Ministarstvo za ljudska prava raspisalo jeste da zapravo nisu razmatrale ni moju ni još dvije prijave kolegica koje su dokazane liderice u pokretu osoba s invaliditetom. U cijelom tom procesu je skandalozno to da je Ministarstvo za ljudska prava BiH kao krovno tijelo koje se treba baviti ljudskim pravima zapravo ignorisalo pravo na efikasan pravni lijek. Dakle, kada smo se mi svi prijavili, navedeno ministarstvo je odlučilo da nas obavijesti o onima koji su izabrani i da je neka komisija razmatrala prijave kako moju tako i drugih prijavljenih čije prijave nisu zapravo ni usvojene, međutim, o tom odlučivanju zapravo nisu donijeli nikakav pravni akt čime su nas uskratili za pravni lijek. Taj pravni lijek znači kao naprimjer kada bi vam ljekar koji je položio Hipokratovu zakletvu rekao na prvi pogled da vama nije ništa, a da pritom nije obavio nijednu pretragu kojim bi utvrdio činjenično stanje”, istakla je Kotur Erkić.

Zatim je ustvrdila da je to za nju, kao pravnicu, veoma porazno.

“Iz prostog razloga što Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine vrlo jasno navodi u svom članu da niko ne smije biti prisiljen da bude član udruženja da bi ostvarivao svoja ljudska prava. Nažalost, o ovome je odlučivala institucija ombudsmena i oni su utvrdili da taj proces nije prosto proveden na način na koji to zahtijevaju međunarodni, ali i domaći standardi u pogledu ljudskih prava i u tom smislu je upućena informacija i Vijeću ministara BiH kako bi se i ono oglasilo budući da se navedeno ministarstvo oglušuje na ono što je institucija ombudsmena utvrdila”, dodala je.

Šefica Odjela za pripremu izvještaja po Međunarodnim konvencijama iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Amela Hasić je pojasnila da navedeno ministarstvo ima ulogu samo da provodi procedure, a da je odluku o formiranju Vieća osoba s invaliditetom donijelo je Vijeće ministara BiH.

“I u toj odluci je propisano da broji isto 30 članova, od kojih su 15 njih iz svih nivoa vlasti BiH, a drugih 15 su predstavnici udruženja osoba s invaliditetom. Jedan period Vijeće nije radilo jer je bio istekao mandat sazivu prethodnog vijeća i nije bilo formirano. Od februara ove godine ono ponovo radi i do sada je održalo tri sjednice i za predsjednika je izabran Fikret Zuko koji je također osoba s invaliditetom, za zamjenika je izabran gospodin Dobraš koji je također osoba s invaliditetom tako da predstavnici vlasti pružaju stručnu podršku u vidu radne grupe za pripreme izvještaja i pokretanje inicijativa koje idu kroz ovo Vijeće, a kao što je maloprije gospođa Kotur Erkić govorila o ženama invalidima koje su manje vidljive, upravo je pokrenuta inicijativa za nabavku hidrauličnih ginekoloških stolova u cilju poboljšanja položaja ove populacije”, dodala je.

Zatim je navela da je Ana Kotur Erkić, naša današnja sagovornica također, podnijela žalbu instituciji ombudsmena iz koje su se obratili Ministarstvu za ljudska prava BiH.

“Ministarstvo je razmatralo tu žalbu, pripremalo je odgovor i kandidovalo je na Vijeću osoba s invaliditetom koje se o istom očitovalo i ona je proslijeđena Vijeću ministara na upoznavanje i izjašnjavanje. Dakle, ministarstvo je postupilo onako kako je bilo i obavezno nakon što je dobilo mišljenje institucija ombudsmena, međutim, pošto u odluci Vijeća ministara o formiranju Vijeća osoba s invaliditetom iz 2023. godine koje je objavljeno u Službenom glasniku stoji da će učestvovati samo Udruženje osoba s invaliditetom, komisija koja je razmatrala prijavu nije uzela u obzir kandidate koji nisu predstavnici udruženja, ali u odluci o formiranju Vijeća član 8 govori da se radi boljeg funkcionisanja mogu zatražiti u okviru radnih tijela i angažmani stručnih lica za pojedine konkretne zadatke i uloge. Tu onda ostaje mogućnost da se svako ko je zainteresovan može prijaviti i uzeti učešće u radu Vijeća osoba s invaliditetom”, istakla je Hasić.

Vuković je zatim ispričao šta je Vijeće od svog ponovnog uspostavljanja postiglo i planiralo uraditi pa se u jednom trenutku osvrnuo na boljitke koje je donijelo Brčko distriktu.

“Sutra će prvi put nekako sva udruženja zvanično obilježiti Međunarodni dan osoba s invaliditetom jednom panel diskusijom. S druge strane, da tog Vijeća nije bilo pitanje je da li bismo se i mi organizacije prvi put ovako učvrstile i zajednički radile s jednim ciljem da se prvenstveno popravi položaj osoba s invaliditetom u Brčko distriktu jer sam kao osoba koja dolazi s tog područja stalno slušao o zakonima koji postoje u entitetima i pristupačnostima (od onih osnovnih), a kod nas je sve to u početnoj fazi”, dodao je.

Kotur Erkić se zatim zahvalila našoj sagovornici Hasić jer je pojasnila određene pravne aspekte, ali je isto tako podsjetila i na to da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH predlaže odluku Vijeću ministara BiH i na osnovu tog prijedloga se usvaja imenovanje članova Vijeća osoba s invaliditetom.

“Pa je tim više morala voditi računa o članu Univerzalne konvencije o ljudskim pravima koje sam već pominjala. S druge strane, intervencije koje je gospodin Vuković pominjao u pogledu pristupačnosti su zapravo inicijative Udruženja ‘Vjera i nada’ iz Brčko distrikta koje zaista vodi djevojka s invaliditetom koja je prepoznata u zajednici. Bilo bi jako dobro da je gospodin Vuković delegirao kolegicu koja je radila na tome. Mi nismo tu da slušamo prosto iz razloga što osobe s invaliditetom već 30 godina u ovoj državi rade na tome da jednako učestvuju što je vrlo važno i da ne budu ni vođene ni instruirane organizacijama koje imaju dodira s tom populacijom nego da to zaista u svoje ime i za svoj račun rade. Meni je stvarno žao što i ovo što mi danas pričamo ne odražava zapravo stvarno liderstvo osoba s invaliditetom. Napomenut ću da je i u prethodna dva pokušaja osnivanja Vijeća, ja ne znam ko su organizacije koje su izabrale gospodina Vukovića, ali sam ja dobila podršku i članova osoba sa ratnim uzrokom invaliditeta i članova organizacija osoba sa civilnim uzrokom invaliditeta i od ta dva postupka ni izabrane osobe, a vjerujem ni institucije BiH na različitim nivoima nisu bile obavijštene. Opet apelujem, dajte poziciju i priliku struci, ne da se sami jave jer su ministarstva i institucije dužni da konsultuju u skladu sa standardima komentara UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom koje daje sam Komitet osoba s invaliditetom UN-a. Prosto ste dužni da izađete u javnost i da pitate one koji se stvarno bave i sa stručnog, profesionalnog i ličnog aspekta šta su njihovi prioriteti, a ne da se vrtimo u krug i sa rješenjima koja nisu dobra”, poručila je Kotur Erkić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje