Američki New York Times pisao je o izgradnji Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, navodeći da je ovaj projekat, koji ima za cilj da smanji zavisnost zemlje od ruskog gasa, zaustavljen zbog etničkih nesuglasica. U tekstu se ističe da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović želi da projekat bude pod kontrolom kompanije "koju će voditi etnički Hrvati", te da želi da uspostavi tu kompaniju u Mostaru, etnički mješovitom gradu koji je "dugo bastion hrvatskog šovinizma".
NYT navodi da, dok se SAD bore da obuzdaju krize na Bliskom istoku i u Ukrajini, također bore sa zastojem na Balkanu oko gasovoda u Bosni i Hercegovini, što je pitanje koje je opterećeno velikim geopolitičkim ulozima.
Ističe se da bi ovaj projekat “ozbiljno umanjio uticaj Moskve u veoma nestabilnom regionu“.
“Rusija je često koristila svoju kontrolu nad energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj invaziji u punom obimu u februaru 2022. i od tada je koristila da podriva evropsko jedinstvo nudeći pogodne energetske sporazume zemljama kao što su Mađarska i Srbija“, piše NYT.
Ističe se da Rusija nema teritorijalne pretenzije na BIH ili druge balkanske države, te da je njen glavni cilj bio da ih spriječi integraciju tih zemalja sa Zapadom.
Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić rekla je da je projekat “mnogo je važniji od samo Bosne i Hercegovine ili buduće infrastrukture” u zemlji.
“Ovdje se radi o zatvaranju puteva za destabilizirajući uticaj Rusije u Evropi. Veliki put je naravno Ukrajina, a ovo je mali. Ali ako se ne zatvori, on će rasti”, navela je, te upozorila da bi to moglo proizvesti nestabilsnost i izvan Balkana.
Za razliku od drugih evropskih zemalja koje su diverzificirale snabdijevanje energijom nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, BiH je ostala u potpunosti zavisna od Moskve za svoj prirodni gas.
James C. O’Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, rekao je da BiH bez alternativnih zaliha sa Zapada rizikuje da zaostane u procesu i postane ranjiva na pritiske Moskve na jedinstven način. O’Brien je nedavno posjetio Sarajevo u sklopu napora SAD-a da se pokrene proces kako bi se “uklonila ranjivost” zemlje.
Kako navodi NYT, glavni izvori energije u BiH su hidroenergija i lokalni ugalj. Ali dok prirodni gas iz Rusije čini manje od 5 posto ukupnog energetske potrošnje u zemlji, on pomaže napajanju velike fabrike aluminijuma i toplane koje griju Sarajevo zimi.
“Republika Srpska, predvođena ratobornim srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom, u više navrata je prijetila otcjepljenjem, što bi predstavljalo rizik da izazove novu rundu krvoprolića. Dodik, redovni posjetilac Rusije, posljednji u srijedu, na sastancima sa predsjednikom Vladimirom V. Putinom, zagovara poseban projekat gasovoda koji bi povećao isporuke gasa iz Rusije. Njegov feud ima sopstvenu gasnu kompaniju Gas-Res, koju kontrolišu etnički Srbi, i rafineriju nafte u ruskom vlasništvu koja zavisi od ruske nafte“, navodi NYT.
Zatim se spominje uloga Čovića: “Lider bosanskih Hrvata Dragan Čović kaže da podržava predloženi zapadni naftovod, ali da želi da se stavi pod kontrolu kompanije koju će voditi etnički Hrvati umjesto postojećeg bosanskohercegovačkog operatera plinovoda, BH Gasa, sa sjedištem u Sarajevu, a koji vode Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi da stvori bi se nalazila u bosanskom gradu Mostaru, etnički mješovitom, ali dugo bastionu hrvatskog šovinizma“.
Ističe se da su ove nesuglasice izazvale reakciju američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, koji je u pismima ministrima vanjskih poslova Bosne i Hrvatske osudio Čovića zbog opstrukcije “kritičnog projekta”.
O’Brien, pomoćnik državnog sekretara, pozivajući se na diplomatsku povjerljivost, odbio je reći da li su hrvatski i bosanski ministri vanjskih poslova odgovorili na Blinkenovu izjavu. Oba ministra su odbila da budu intervjuisana.
Čović, koji je također odbio da bude intervjuisan, rekao je da želi samo zaštititi legitimne hrvatske interese, a ne blokirati put BiH u Evropsku uniju.
Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa, priznala je da su većina rukovodilaca i zaposlenih u njenoj kompaniji Bošnjaci, ali je rekla da nema potrebe za novim operaterom plinovoda koji bi predvodili Hrvati.
“Sve je to samo politička stvar”, rekla je ona, ističući da je njen jedini interes da obezbijedi “raznovrsno i stabilno snabdijevanje” energijom.
Muris Čičić, ekonomista i predsjednik Bosanskohercegovačke akademije nauka i umjetnosti u Sarajevu, opisao je prepirke oko plinovoda koji podržavaju SAD i napore Dodika da izgradi alternativu za dovođenje više ruskog gasa kao “model disfunkcije Bosne”.
“Sve je u ovoj zemlji zasnovano na etničkoj diferencijaciji, čak i gas”, rekao je on i dodao: “Naši političari su podijelili sve što se može podijeliti i svaki dio stavili pod svoju komandu. To je izvan svake ekonomske logike”.
Svađe ne samo da su opstruirale zajedničko djelovanje u interesu cijele zemlje, rekao je Čičić, već je stvorilo i plodno tlo za Rusiju da progura svoje interese.
“BiH je tačka razdvajanja između Istoka i Zapada – tačka gdje Rusija lako može da izazove nestabilnost preko ljudi poput Dodika”, rekao je Čičić.
Dodao je da je Dodik možda najotvoreniji u izražavanju želje da prekroji granice zemlje i da je zadrži van Evropske unije, ali da on nije sam u promicanju uskih etničkih i često korumpiranih interesa uz rizik da podstaknu tenzije, pa čak i nasilni sukob.
“Mi ovdje, nažalost, imamo dosta Dodika“, rekao je.
NYT navodi da je Evropska unija prihvatila BiH kao “zemlju kandidata” 2022. godine, kao dio svojih napora da odgovori na ruski utjecaj na Balkanu nakon invazije Ukrajine. Međutim, navodi se da formalni pregovori nisu započeli, a da je izvršna ruka Evropskog bloka u novembru dala “tmurnu ocjenu perspektive” zemlje, navodeći da nije postigla “nikakav napredak” u borbi protiv korupcije i sporo pristupa “socijalno-ekonomskim reformama” koje zahtijeva Brisel.
Ideja o izgradnji gasovoda za dopremanje gasa iz susjedne Hrvatske postoji već skoro 15 godina, otkako je Rusija prekinula isporuku gasa preko Ukrajine na Balkan 2009. godine.
“Bili smo jako uplašeni gašenjem 2009. godine i shvatili smo da imamo nultu energetsku sigurnost”, prisjetio se Almir Bečarević, koji je u to vrijeme vodio BH Gas.
On je rekao da je Gazprom, ruski energetski gigant, godinama izgledao kao “samo normalna kompanija koja prodaje gas”, ali da je vremenom “postajalo jasno da Gazprom igra političke igre”. Gas je, dodao je, “prerastao u veliku geopolitičku stvar”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!