CNN-ov Nic Robertson govorio je za N1 o kandidatskom statusu Ukrajine na putu ka Europskoj uniji koji je, bez odlaganja, dodijeljen ovoj zemlji u jeku ruske invazije. Iako 'simboličan', kandidatski status je pokazatelj ukrajinske volje za napredak na europskom putu, no konačni status članice EU mogao bi potrajati i punih deset godina, izvijestio je iz Brisela Robertson za emisiju Global.

“Stvarno se svodi na zemlje članice. Kad razmišljate o Ukrajini i zakonu EU-a, procjenjuje se da postoji 200.000 stranica zakona EU-a koje bi se morale integrirati u ukrajinski zakon, a uzmimo samo pitanje, na primjer, pravosuđa, integracije zakona oko pravde iz zakona EU-a u ukrajinske zakone. Trenutno je ministarstvo pravosuđa u Ukrajini vrlo usredotočeno na rat i istrage ratnih zločina, kao i na poljoprivredu. Puno je EU standarda koje treba ispuniti u poljoprivredi. Sada poljoprivreda u Ukrajini jako pati, rat je, ne mogu dobiti pristup poljima, usjevima koje su uzgajali prošle godine, žito je zaglavljeno u silosima ili Rusija krade to žito”, izvještava Robertson.

“U nekim slučajevima ne mogu izvoziti svoje proizvode na tržište, ne mogu pristupiti poljima ove godine. Dakle, poljoprivredna pitanja su mnogo veća u stvarnom vremenu u suočavanju s ratom od pitanja pokušaja prolaska kroz regulativu, regulatornog procesa ispunjavanja standarda EU i otkrivanja što su to i osiguravanja da su procesi uspostavljeni. Dakle, ovo je zagonetka za Ukrajinu. Puno godina, Poljskoj je, kao što sam rekao, trebalo 10 godina, a Ukrajini bi moglo trebati toliko vremena, ali poruka iz EU je bila, želimo vam pokazati da poštujemo to što cijenite i što ste spremni umrijeti za europske vrijednosti i želimo da budete dio tog sustava vrijednosti i pomoći ćemo vam u tome. Ali trebat će vremena.”

Bosna i Herzegovina je odbijena za ovakav status, a protivno su odgovorili Nizozemska, Njemačka i Francuska.

“Da, mislim da postoji puno frustracija. Znate da je BiH trebalo dosta vremena dok je došla u poziciju da može krenuti ovim putem prema ulasku u EU. Došlo je do protivljenja zemalja poput Francuske, koje tradicionalno nisu željele prebrzo širiti EU. Ipak, ovdje imate Francusku i predsjednika Macrona koji pozdravljaju Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju u njihovom brzom kretanju. Mislim da ima smisla razgovarati s diplomatima. Ima smisla, budući da se Bugarska malo pomaknula na svom stajalištu u odnosu na Sjevernu Makedoniju, jer postoji percepcija EU da je Sjeverna Makedonija, na primjer, promijenivši ime, donijela neke vrlo velike, teške političke odluke. Sjeverna Makedonija bi mogla biti od zapadnobalkanskih nacija ona, koja je najbliža svom putu prema članstvu u EU, a onda je možda blisko slijedi Albanija. To je neka vrsta očekivanja, ali način na koji se ovdašnji diplomati postavljaju je da, ako Sjeverna Makedonija i Albanija idu ovim putem, onda to stvara koristan zamah i narativ i za BiH. Ne bavi se vlastitim specifičnim pitanjima BiH, ali stvara okruženje u kojem se sve više zemalja Zapadnog Balkana kreće prema članstvu u EU. I to je nekako način na koji diplomati to ovdje objašnjavaju ne ulazeći u detalje o specifičnostima BiH”, rekao je Robertson za emisiju Global.

Ovaj razgovor u cjelosti donosimo u emisiji Global večeras u 19:45 sati s Ikom Ferrer Gotić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad