Nije ni preuzeo funckiju, niti još uvijek posjetio Bosnu i Hercegovinu, kao budući visoki predstavnik, a imenovanje Cristiana Schmidta ne prestaje izazivati reakcije među političarima u regiji.

Milorad Dodik, nakon podrške koju mu je dao srpski predsjednik Aleksandar Vučić, svoje negodovanje planira predočiti i Vijeću sigurnosti UN-a. U Federaciji pak riječi dobrodošlice za Schmidta, ali samo u slučaju ako planira koristiti bonske ovlasti.
Novi visoki predstavnik, ako njegovo imeovanje potvrdi Vijeće sigurnosti, funckiju bi trebao preuzeti za nekoliko mjeseci.

Dodik najavljuje pismo

Milorad Dodik najavljuje da će najviši politički predstavnici Republike Srpske, uskoro uputiti pismo, na adrese svih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali i zemljama Evropske unije. Razlog, kaže, nelegalno imenovanje Cristiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

“Smatraćemo ga turistom koji je dobro došao da se raspita o nekim stvarima i tako ćemo ga i primati. Bez obzira što je on prijedlog njemačke Vlade, moraće se suočiti sa našim stavovima. Ako njemačka Vlada ima pravo na nezakonita imenovanja, onda i mi imamo pravo na potpuno zakonito ponašanje”, poručio je Milorad Dodik.

Podrška Srbije

Podršku Dodiku dao je i najviši vrh Republike Srbije, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. I dok je beogradski sastanak u Federaciji okarakterisan kao nepotreban i ponovno miješanje u unutarnje stvari BiH, političari iz Republike Srpske oko ovog pitanja, imaju jedinstven stav.

“Sasvim je normalno da svi predstavnici političkih partija iz RS idu na sastanak, da se sreću, da zajedno razgovaraju, razmjenjuju mišljenja i stavove sa rukovodstvom Srbije, to je potpuno normalno, ja tu ne vidim ništa sporno. Dolazak visokog predstavnika, pa imali smo period kada je skoro bilo da će on otići i već su se bili stvorili uslovi da taj visoki predstavnik ode. BiH ne treba visoki predstavnik, tu se svi slažemo, ali evo stalno se nekakve tenzije, nekakvi sukobi podgrijavaju i onda međunarodna zajednica nađe prostor da nam nametne protektorat”, izjavila je Mira Pekić, poslanica PDP-a u Parlamentu BiH.

Negodovanje u FBiH

Posebno negodovanje izazvala je izjava Aleksandra Vučića da će Srbija ubuduće tražiti, kako je naveo, u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, sve izvještaje visokog predstavnika na uvid.

“Srbija strana i potpisnica, jeste potpisnica i Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, i Aneksa 10 o kojem govorimo ali tamo je stavljen potpis predstavnika Republike Srbije zato što su bili strana u ratu u BiH, učestvovali u ratu, vršena agresija na BiH, i samo zato”, izjavio je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

“Niko na ovim prostorima uključujući i nas i Srbiju nije tolika sila pogotovo da nekome nešto nameće i nešto od nekoga traži”, dodao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

Odlazeći visoki predstavnik, Valentin Inzko, poručio je nasljedniku, da bi ključ njegovog budućeg djelovanja trebale biti bonske ovlasti. No, mnogi u BiH vjeruju da ni Schmidt za to neće dobiti odriješene ruke.

Konsenzus odavno ne postoji unutar članica PIC-a. Posebno je važno, smatra Reuf Bajrović, član Američko-evropske alijanse, način na koji će se Schmidt postaviti spram izmjena Izbornog zakona, odnosno dijelova Ustava BiH, ali i spram popune Doma naroda Federacije, nakon predstojećih izbora. Jer upravo na tom polju su posljednji put i korištene bonske ovlasti.

Mandat od 1. augusta 2021.

“Njemačka je, treba se podsjetiti od dolaska Angele Merkel ključna zemlja za neutralizovanje OHR-a, stav Njemačke je bio vrlo jasan a to je da OHR ne može koristiti bonske ovlasti i da treba pustiti da se domaće političke elite dogovore oko toga šta će i kako raditi. Mi objektivno zadnjih 15 godina živimo u toj realnosti od dolaska Schwarz-Schillinga, pa sad i Inzko koji je imao drugačije namjere ali se bojao da neće imati podršku za korištenje bonskih ovlasti, mi živimo u periodu bez međunarodne primjene onoga što je dogovoreno u Dejtonu i živimo prijetnje referendumom”, stav je Reufa Bajrovića iz Američko-evropske alijanse.

Cristian Schmidt bi mandat mogao preuzeti već od prvog augusta, urpkos protivljenju ruskog ambasadora u BiH. Ostale članice PIC-a saopštile su kako će Vijeće sigurnosti UN-a upoznati s odlukom o imenovanju Nijemca. No, ako kojim slučajem dođe do rasprave u UN-u, Rusija bi mogla posegnuti za vetom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad