Udruženje za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji “Feniks“ uradilo je istraživačku studije „Položaj žena s psihosocijalnim poteškoćama u zajednici“ na području Tuzlanskog kantona. Ovo istraživanje predstavlja uvid u potrebe žena na području TK, posebno u ruralnim sredinama i ponovo postavlja pitanje problema stigme u BiH, ali i šalje jasnu poruku da nije sramota zatražiti pomoć.

Ramiza Imširović iz Srebrenika kao žena sa psihosocijalnim problemima, nije imala razumijevanje okoline.

“Nisu baš imali razumijevanja. Kažu da to nije ništa. Imam zaista teške bolesti, ali to za njih nije ništa”, kazala je.

Ramiza se prije nekoliko godina priključila Udruženju za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji “Feniks“ u Tuzli i nije se pokajala.

“Nisam se družila, nisam izlazila pa sam to počela u „Feniksu“. Sada izlazim normalno, družim se”, istakla je.

Najizraženiji poremećaji stanovništva u BiH su anksioznost, depresija, poremećaji povezani sa strahom, traume iz rata, nasilje u prorodici, itd. – pokazala su istraživanja. Trećina od 60 anketiranih žena različite starosti u TK, doživjela je neku vrstu nasilja, a dominantno je bilo psihološko nasilje.

“Najčešći oblici su u obliku verbalnih prijetnji: Prestani se tako ponašati ili ću te poslati u tu i tu instituciju, zatvorit ću te. Neću ti omogućiti to i to i slično. Bilo kakvi oblici prijetnje, verbalne diskriminacije u smislu: Nemoj ti to, hajde, sjedi, ja ću. Nisi ti sposobna. Joj, kud se takva rodi, kud te takvu dobih, itd”, rekao je psiholog Adrian Soltoković.

Žene žele pričati o tome, ali ne i potražiti pomoć jer nemaju ili dovoljno mogućnosti ili motivacije i poticaja.

“Najizraženije potrebe koje imaju žene su socioenkonomske prirode. Najčešće su to potrebe za vlastitim domom, stanom, mogućnošću da žive samostalno, a većina bi željela da ima neki vid posla i da doprinosi aktivno zajednici. Pasivnost osoba sa psihosocijalnim poteškoćama, bilo žene ili muškarci, njihov je najveći problem”, dodao je Soltoković.

“Nama je ovo istraživanje odskočna daska kada govorimo o zagovaračkim projektima. Mi trebamo zagovarati prava žena, njihove potrebe, normalizirati odlazak ljekaru, stručnjacima”, kazača je psiholog Nejra Tinjić.

Prepreka u traženju stručne pomoći ili priključivanja nekom udruženju je je stigma, ali i blokada na nivou cijelog sistema.

“Sve službe koje bi mogle pomoći i koje idu u susret ljudima koji su u krizi, nisu dobro uvezane ni povezane. Imamo fragmetirani sistem i trebalo bi dalje raditi na njegovom poboljšanju”, navela je prof.dr.sci. Esmina Avdibegović.

Feniks godinama radi na osnaživanju osoba sa psihosocijalnim invaliditetom te ovo istraživanje predstavlja prekretnicu u mentalnom zdravlju.

“Najčešće zbog čega se žele pridružiti je ta usamljenost, socijalna potpora, edukacija, zabava, druženje. Mi to vidimo iz naših grupa. Dijele iskustva jedni sa drugima, dijeljenje znanja koje su stekla tokom oporavaka. Sve to pokazuej dosta dobrih efekata na žene”, rekla je Tinjić dok članica Ramiza ističe: “Vjerujem da može pomoći. To su ljudi sa sličnim problemima. Kada razmjenjujemo ta svoja negativna iskustva, meni bude lakše.”

Cilj projekta je da žene, sa psihosocijalnim poteškoćama, donose vlastite odluke vezane za svoje zdravlje i budu uključene u proces svog liječenja te da donesu promjene u svoje živote i u zajednicu u kojoj žive.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad