Upkros sve toplijem vremenu i razmišljanju o godišnjim odmorima, raste i zebnja zbog nikad neizvjesnije zime i problema opskrbe plinom. Kako će se disati ako posegnemo za alternativnim rješenjima, poput grijanja na ugalj ili mazut?

Pogušit ćemo se – nezvanično nam kažu klimatolozi i meteorolozi dok govore o mogućnosti zimskog grijanja na ugalj, mazut, gume, plastiku i sve što gori, mogućnosti koja u siromašnoj zemlji poput Bosne i Hercegovine, raste vrtoglavo, uporedo sa rastom cijena energenata. Zvanično, poručuju:

“Kada je u pitanju klima u BiH, prije svega u Bolsni, u kotlinskim dijelovima naše zemlje, uslovi su takvi da se vrlo često tokom zimskih mjeseci stvaraju temperaturne inverzije. To su najpogodniji uslovi za formiranje dosta dugih vremenskih razdoblja sa dosta zagađenim zrakom. Sve ono štop mi sagorijevamo da bismo zagrijali naše prostorije u tim trenucima ostaje u našim kotlinama. Klimatski uslovi nas uče da smo imali takvih prilika dosta u prošlosti, tako da možemo očekivati slične uslove u budućnosti. U sarajevskoj kotlini imamo dosta dana sa temperaturnim inverzijama tako da možemo te pčrilike očekivati i u budućnost. Sve ono što donosi pred nas ova nestašica energenata, dovešće do toga da ćemo imati sve veći broj lokalnih odnosno individualnih ložišta koji će se grijati na čvrsta goriva, što će dodatno pogoršavati situaciju sa kvalitetom zraka, imat ćemo zagađeniji zrak uslijed temperaturnih inverzija”, pojasnio je Bakir Krajinović, meteorolog i klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).

“Što se tiče prelaska toplana na mazut i ugalj, ako se to desi u Sarajevu, morat ćemo se sjetiti onih 60-tih i 70-tih godina kada smo bili daleko zagađeniji. To će se vratiti, jer toplane imaju 500 megavata instalisane snage, to vam je termoelektrana Kakanj. Ako one počnu emitovati tolliko sumpordioksida i čađi koju su emitovale prije, mi ćemo ponovo postati, ne samo najzagađeniji grad ponekad, nego ćemo se duže zadržavati prvi na listi duže, čitav zimski period, i to je naš problem. To je ono što se ne smije nikako desiti, a što se tiče utjecaja na zdravlje sigurno će se daleko pogoršati. Vratit ćemo se na period kada smo bili 10 puta zagađeniji nego danas”, naglasio je Martin Tais, stručnjak za kvalitet zraka i klimatske promjene.

Prema svemu sudeći, bit će zagušljivo, iako je mnogima konstantno zagušljivo u BiH – zagušljivo od brige i straha i stalne pripreme na još više odricanja.

“Svakog normalnog čovjeka treba da bude strah od ovoga bez obzira na to kolika su mu primanja. S obzirom na to da je veliko zagađenje u Sarajevu, zamislite kad se ludi odluče grijati na ugalj, šta će biti s nama. Grijem se na plin, vidjet ću šta će se desiti, nemam drugog izbora, ali, štedjet ćemo”, “Normalno da me strah, ali čudo je da se nije nešto učinilo, da se pomogne porodicama koje su slabog imovnog stanja. Ima porodica koje nemaju, ni za drva ni za plin, ni za šta”, “Mene sigurno brine, ali vidim da ove ne brine, ove naše što nas vode. Zimi ću se grijati na struju”, “Svi o tome razmišljamo kako će biti, šta će biti ne znamo, valjda bude nešto bolje, za šta radimo, za šta smo se borili za ovu državu. Nadamo se. Nećemo preko grane valjda svi ići”, samo su neki od odgovora koje su nam dali građani.

Nećemo preko grane, ali preko svake granice siromaštva izgleda da nije nemoguće.

“Mora se konstatovati da smo mi ušli u enetrgetsko siromaštvo i to preko 80% građana BiH. Vlada bi trebala formirati ekspertni tim koji će uraditi kalkulaciju u proizvodnji energenata i na jedan način sa argumentima, donijeti odluku o ograničenju marži energenata. U suprotnom, socijalno ugroženo stanovništvo, najranjivije kategorije, a to su penzioneri imat će zdravstvene probleme. Bojim se da će zdravstvo u toku jeseni i zime imati mnogo posla, u smislu da će ovo energetsko siromaštvo doprinijeti slabom ili nikakvom grijanju domaćinstva, odnosno starih iznemoglih osoba, odnosno, da ćemo imati ogroman procenat ljudi koji će zatražiti ljekarsku pomoć i da će sve ovo izazvati kobne posljedice mortaliteta”, upozorio je Mirsad Hubanić, sekretar Udruženja šumarstva i drvne industrije Privredne komore Federacije BiH.

Učešće energenata koje nam treba u toku jednog mjeseca je ogromno učešće u odnosu na naša primanja koja imamo u BiH. Ne ostaje nam mnogo za osnovne potrebe jednog pčrosječnog bh. domaćinstva.

“Historijski je dokazano da ukoliko dođe do promjene, odnosno rasta cijene nafte, onda to uzročno posljedično djeluje na sve ostale energente pa tako isto prije svega i na plin, a onda i na električnu energiju, pogotovo u EU s obzirom na to da se plin koristi za proizvodnju te iste el. energije, a samim time kasnije i na druge energente. Što se tiče peleta ili biomase, znamo da se u zadnjih 10 godina desila velika ekspanzija tog energenta, međutim infrastruktura i resursi nisu pratili razvoj tržišta. U BiH godišnje preko 75 posto raste prodaja kotlova na pelet, a naravno i izvoz tog energenta sve više raste, pogotovo u zadnje vrijeme, uzrokovano ovim što se dešava u Ukrajini, što znači da proizvođači tog peleta nemaju dovoljne količine, iz raznih razloga, znamo da i zakonsko rješenje nije na snazi. Potražnja je velika, ponuda se nije proširila i onda dolazi do povećanja cijena. Kada pitate šta će biti najisplativije, definitivno ne smijemo sebi dozvoliti da se grijemo na struju, bolje je da oni koji proizvode i distribuiraju struju daju neke podsticaje za pelet ili druge energente, a struju izvoze na međunarodno tržište i sigurno bi bolje prošli”, naglasio je Nihad Harbaš, predsjednik sekcije inžinjera mašinstva FBiH.

S druge strane, vrlo teško je očekivati nemoguće, pogotovo u urbanim sredinama, da svi pređemo na struju, jer onda bi bilo dosta problema sa elektroenergetskom mrežom, eventualnih iskakanja itd.

“Ono što možemo očekivati u narednom periodu sigurno jeste i dalji blagi rast cijena. Jedan od prijedloga je ne samo ograničiti izvoze nego razmišljati o robnim rezervama. To znači da kada dođe do ovakvih situacija, država može pravovremeno reagovati. Ako nastave rasti cijene energenata i ne bude ih bilo, ono što je porazno jeste činjenica da će se ljudi vraćati na konvencionalne izvore poput uglja, običnog drveta, ali i plastike, gume i ostalo što se loži u našim domaćinstvima. Ono o čemu možemo razmišljati i što stalno i konstatno ponavljamo jeste da pokušamo smanjiti te naše potrebe kroz mjere energetske efikasnosti. Od utopljavanja objekata, zamjene prozora takođe, efikasnijeg korištenja el. energije, kao što su dizalice topline ili toplotne puimpe, istina treba malo veća investicija u početku ali kasnije se to isplati”, poručio je Harbaš.

Štednja koja podrazumijeva prvobitna ulaganja i investicije često nije moguća za ljude kojima je ona klasična, bosanskohercegovačka svakodnevna štednja uz zaduženja – način života. Do priče koja u BiH počinje sa “prodisat ćemo”, izgleda da ćemo još čekati.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad