"Niko nije spreman platiti takvu političku cijenu"

Pet je mogućih scenarija koji su vrlo zabrinjavajući pa da krenemo od prvog koji predviđa institucionalnu reintegraciju putem primjene zakona: država sprovodi odluke Suda BiH i hapsi odgovorne, uz sankcije i uslovljavanje sredstava, što bi prisililo RS da povuče neustavne zakone i nastavi saradnju sa državnim institucijama. Teško je povjerovati da bi Željka Cvijanović recimo učestvovala u tome i naravno da bi sigurnosne agencije hapsile Dodika. Da li mislite da je to moguće, na koji način bi funkcioneri SNSD-a morali učestvovati u ovakvom razvoju situacije?

Željka Cvijanović jedna je od istaknutih lica SNSD-a koja je vrlo strateški izmještena iz ove diskusije, išlo se svjesno s tim. Posljednji potezi kao što je susret s reisul-ulemom Huseinom Kavazovićem upućuju na to da se neki drugačiji signali žele poslati. I za entitet RS, ali i SNSD, mora postojati plan B u ovom kontekstu. Ako vjerujemo da su donosioci odluka racionalne osobe morali bi ponuditi alternative i izlaz iz krize. On se može desiti prisilno ili konkretnim potezima države ili čak odlukama visokog predstavnika koji će ukinuti odluke donesene u posljednjih par mjeseci od strane vlasti u RS.

Drugi scenarij uključuje uspostavu paralelnog pravnog poretka. Šta to podrazumjeva i da li to znači i zvanično kraj evropskog puta BiH?

Uspostava paralelnog pravnog poretka je već na djelu. Ovakvu situaciju imate u Moldaviji npr. koja efektivno komunicira s EU, a postoji dio zemlje koji paralelno djeluje i efektivno vrši vlast. To trajno donosi štetu i usporava procese, ali na birokratama EU je da li će to prihvatiti kao činjenicu ili nastaviti zbog nekih drugih ciljeva se praviti da se situacija ne dešava.

U daljem razvoju krize se može očekivati i kontrolisano održavanje krize putem političkih pregovora, kažu i da dio međunarodne zajednice insistira na tome. Šta bi značilo pristajanje na kompromise političkih aktera iz Sarajeva?

Politički akteri iz Sarajeva svaki put kad sjednu za sto, i ako sjednu, s ljudima koji su učestvovali u napadu na ustavni poredak će trpjeti posljedice kod svojih birača. Niko nije spreman platiti takvu političku cijenu i da se vrati u uobičajene načine komuniciranja od prije krize. Pritisak javnosti je prevelik i konačno niko nema stvarnu moć niti treba da može da utječe na odluke Suda BiH, te stvari okrene u drugom pravcu jer o vladavini prava se ne smije i ne može pregovaarti.

Četvrti scenarij podrazumijeva eskalaciju u međunarodnu krizu i vanjsku intervenciju. Koliko je to izvjesno i šta bi se moglo dešavati?

Eskalacija se može desiti i nenamjerno i tu je najveća opasnost. Ukoliko institucije krenu u hapšenje Dodika i u takvoj akciji se dogodi nešto što niko ne želi svakako ćemo imati rizik od eskalacije koju neće biti moguće kontrolisati. I tu je najveći strah među scenarijima koje smo predvidjeli u izvještaju. Trenutno u BiH nemamo imenovanog amabasadora SAD-a, EU ima svoju agendu koja se u biti fokusira na zakone, a probleme gledaju kao na unutrašnje pitanje BiH. To u praksi i jeste tako, više angažmana očekujemo od Velike Britanije, ali ne vidim da će se neke stvarne intevrvencije dogoditi.

U slučaju da izostane vanjska intervencija, mogla bi nastupiti formalna ustavna disolucija što zasigurno izaziva i najveći strah među građanima. Time bi se aktivirao peti scenarij, prema kojem RS otvoreno usvaja suverenistički „ustav“, prestaje da primjenjuje državne zakone, osniva vlastite oružane i carinske strukture i organizuje referendum o nezavisnosti – što bi kulminiralo konačnim raskidom dejtonskog poretka i trajnom destabilizacijom. Da li će to međunarodna zajednica dozvoliti u ovoj konstalaciji snaga i svojih problema?

Hoću da vjerujem da neće dozvoliti, ali ne trebamo živjeti u nekim iluzijama. Donošenje novog Ustava RS nije daleko, uvjeren sam da će to biti tema ako ne ovog ljeta onda jeseni, kriza će potrajati, ali je presudno šta se dešava u ovoj fazi kada pratimo žalbeni postupak i očekujemo konačnu presudu.

Mislite li da je ovo najveća politička kriza do sada u BiH i ima li razloga za veliku zabrinutost ukoliko preraste u sigurnosnu?

Svaka sigurnosna kriza je najveći problem i izazov, ali da jeste najveća od Dejtona - jeste, činjenica je. I kroz nas izvještaj ono što nam je bio cilj da predočimo javnosti jeste da ove aktivnosti nisu nastale nakon prvostepene presude nego traju duži niz godina, a posebno s nekim isticanjem su krenule sredinom 2023. Teško je predvidjeti koji od ovih scenarija će se desiti, ali moramo da imamo širu sliku, i cilj samog izvještaja je bio da gledamo šire kad je u pitanju ova kriza odnosno napad na ustavni poredak.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad