Je li pjevanje pjesama s uvredljivim sadržajem postalo prihvatljiva matrica ponašanja? Posljednji primjeri iz Priboja moraju biti sankcionirani, poručuju politički predstavnici iz Sandžaka, dok akademska zajednica čin veličanja genocida karakterizira kao primjer čiste nekrofilije.

Društvo policajaca, carinika, graničnih policajaca, koji bi trebali biti ogledalo svake države vraćaju nas u stvarnost, da se i mi pogledamo u vlastito ogledalo, poručuju iz Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka čiji predsjednik kaže da je neke ljude na snimku čak i prepoznao.

“Poslije onoga kako će se osjećati ljudi koji naveče idu preko Priboja, koji putuju svaki dan za Novi Pazar, Tutin, Rožaje jer svi tuda moramo da prođemo”, pita se Ekrem Lekić iz Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.

Kad pitate te ljude zašto to rade oni će reći zato što su to njihovi heroji, ističe novinar Srđan Puhalo. To je nešto što traje godinama i nešto što se sistematski njeguje u društvu.

“Zato su krive političke elite koje su dovele naša društva u stanje da naša djeca više ne mogu da raznaju ko je ratni zločinac a ko heroj, a ako to ne znaju onda to postaje sastavni dio njihovih i naših života”, izjava je Srđana Puhala.

Neprihvatljivi su skupovi na kojima se prisutni vesele uz stihove pjesama koje opisuju nesreću, zločin i genocid nad svojim bližnjim, pripadnikom druge vjere, a dodatni razlog za zabrinutost jeste kada to čine pripadnici policije, uz javno promoviranje putem društvenih mreža, što se mora hitno zaustaviti, stoji u reakciji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

Naš prostor je prepun nacionalizma zbog čega je takav način razmišljanja postao zdravorazumski, poručuje profesor etike na Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić

“Živimo u takvom dobu gdje se takve priče postiču naprosto jer nemamo političare ili intelektualne elite sa vizijom nego se one svode isključivo na zastrašivanje”, rekao je za N1.

Nije slučajno da to rade policajci, i to upravo u Sandžaku, smatra Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, koji je priredio i ediciju pod naslovom “Sandžak , mjesto kontrolisanih tenzija”. Ovo je trend koji traje već nekoliko godina na koji Zapad nije reagovao blagovremeno. Na pitanje kakva je poruka susjedne Srbije prema BiH Biserko odgovara da ta zemlja još nije završila rat.

“Srbija nije završila rat, ona ga vodi nekim drugim sredstvima, na ruku joj idu međunarodne konstalacije odnosa”, rekla je Biserko, koja smatra da je ovo historijski trenutak kada Srbija može da završi projekat tzv. ‘Srpski svet’.

Znak čiste nekrofilije, poremećaja u društvu, jasna je u svojoj ocjeni sociologinja Janja Beč Neumann. Psihološki profil takvih ljudi naziva hijenom koja se hrani mrtvima iz čijih usta curi krv. Pozitivnim smatra izvinjenje i nadu da svoje dijete neće tako odgajati. Ne samo na državu, i visoke nivoe društva, Neumann upozorava na sveprisutnost pjevanja takvih pjesama u svakodnevnom životu. Prisjeća se svadbe na kojoj je zaustavila pjevanje četničkih pjesama.

“Bila sam na svadbi, leptir mašne, sve fino, sve otmeno, fina muzika. U jednom trenutku su počeli da pevaju četničke pesme. Za mojim stolom jedna rođaka, inače prosvetna radnica, ne policajka, neka visoka političarka, nego prosvetna radnica iz škole je rekla ‘pa šta se buniš, to je samo pesma’?”, ispričala je Neumann za N1.

Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka, pita se kakvu poruku snimljeni policajci šalju svojoj djeci.

“Ja moju djecu učim svakoga da ga vole, bez obzira na rasu, vjeru, naciju, čak obrazovanje imanje i nemanje, učim djecu da razlikuju dobrog od lošeg čovjeka, nisam siguran kakvu poruku oni šalju svojoj djeci gdje prizivaju ponovo na krv, genocid”, rekao je Lekić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad