Njemački kancelar predlaže privilegovan status zemalja Zapadnog Balkana do punopravnog članstva u EU

"I trebali bismo se čvrsto držati obećanja da se zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija mogu pridružiti Europskoj uniji, kako je utvrđeno Kopenhagenskim kriterijima i predviđeno Solunskom agendom iz 2003. godine. Naš cilj se nije promijenio: dovršetak Europske unije uključivanjem svih zemalja kandidata u Uniju. Predlažem da razmotrimo inovativna rješenja i za one zemlje kandidate koje se već neko vrijeme pripremaju za pristupanje i da ubrzamo njihov proces pristupanja. Zajedno s kolegama nastavit ću raditi na tome", poručio je Merz.

Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana, Merz smatra da se i za njih može predočiti značajni koraci na putu ka članstvu npr. "kroz privilegovan pristup unutrašnjem tržištu i bližim vezama s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, kao što je dodjeljivanje statusa posmatrača zemljama Zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU i održavanjem zajedničkih sjednica Europske komisije ili Europskog parlamenta s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana u vezi s pitanjima koja se direktno odnose na regiju".

"Postepena integracija bi se mogla uspostaviti izgradnjom blokova koji bi mogli biti osnova za punu primjenu odgovarajućih područja politike, a zatim bi bila praćena povećanom podrškom u procesu implementacije pravne tekovine (Acquis). Osim toga, mogli bismo unaprijediti spomenutu institucionalnu integraciju na osnovu suštinskog napretka. Sve ovo bi moglo značajno približiti zemlje kandidate nama i time potaknuti novu ambiciju za daljnje reforme potrebne za postizanje punopravnog članstva", naveo je Merz.

On je izrazio zadovoljstvo razgovorima o ovoj ideji, naglasivši da mu je cilj postizanje dogovora i formiranje posebne Radne grupe koja će razraditi detalje.

"Uvjeren sam da ćemo pronaći zajednički put za Ukrajinu, kao i za ostale kandidate!", zaključio je Merz.

Put BiH ka EU

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je status kandidata za članstvo u Europskoj uniji dobila u decembru 2022. godine, što je ocijenjeno kao važan politički signal Brisela uprkos sporom provođenju reformi i dugogodišnjim unutrašnjim blokadama.

Nakon toga, fokus EU bio je na ispunjavanju ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije, reforme pravosuđa i usklađivanja sa europskim zakonodavstvom. Tokom 2023. i početkom 2024. vlasti u BiH usvojile su nekoliko zakona koje je Brisel tražio, uključujući propise o sprečavanju pranja novca i sukobu interesa.

Europsko vijeće je u martu 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, što je označeno kao historijski korak na europskom putu zemlje. Ipak, EU je naglasila da stvarni početak pregovora zavisi od dodatnih reformi i ispunjavanja preostalih obaveza.

Od tada do danas, proces je i dalje spor. Europski zvaničnici kontinuirano upozoravaju da BiH mora pokazati konkretnije rezultate, posebno kada je riječ o funkcionalnosti institucija, pravosuđu i političkoj stabilnosti. Iako postoji deklarativna podrška europskim integracijama, političke podjele i česte blokade reformi ostaju najveća prepreka daljem napretku prema članstvu u EU.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad