
Na šta mislimo kada kažemo "dobra stara vremena", za čim su ljudi najviše nostalgični, koje su prednosti i mane nekadašnjeg života, a koje današnjeg? Koliko se svijet promijenio u proteklih 40 godina i možemo li naslutiti kakvu stvarnost će živjeti naši unuci? O ovim pitanjima razgovarali smo sa sociologinjom Jelenom Gaković, profesoricom na Filozofskom fakultetu UNSA i Azemom Heljićem, kustosom sarajevskog Muzeja 80-ih.
Prof. Gaković posjetila je uoči emisije sarajevski Muzej 80-ih koji je nedavno otvoren i oduševljena je. Mišljenja je kako trebaju posjetiti, ne samo turisti, već i Sarajlije koje su živjeli 1980-ih u Sarajevu.
"To je bilo stabilno vrijeme, gdje su se događali događaji kao što su Zimska olimpijada 1984. godine, gdje je muzika bila vrlo plodna, kultura je cvjetala u to doba i to su sve neke činjenice koje ovaj muzej ističe na jako lijep način", rekla je Gaković.
Posjeta muzeju su joj probudila nostalgična osjećanja, posebno prema predmetima koje smo svi imali svakodnevno u kući i namještaju jer su bili posebni trendovi uređenja interijera.
"To je više jedan subjektivni osjećaj, ljudi se sjećaju više nekog osjećaja, neke mladosti ili djetinjstva koje često idealiziramo, romantiziramo, rado ga se sjećamo, kao što danas volimo napraviti neki filter fotografije. Tako su i naša sjećanja, ona sjećanja koja su samo pozitivna, gdje su izbrisane bore, uređeni osmijeh i tako dalje", rekla Gaković.
"Posjetioci iz cijelog svijeta osjete emotivnu vezu"

Azem Heljić kaže da su utisci posjetilica veoma pozitivni zbog čega su radosni.
"Zahvalni smo da su svi sugovornici dali pozitivne ocjene, to nam puno znači. Pomenut ću da smo okrenuti prije svega domaćoj publici, ali nam je drago da imamo posjetitelje širom Evrope, širom svijeta. Cilj nam je da kroz svakodnevnicu dočaramo jedan period 80-ih godina koji je bio bogat kulturom, urbanim životom i nastavit ćemo se u narednom periodu proširivati sa novim mikrosegmentima poput učionica, dodatno bogatiti sadržaj, narativ. Posjetitelji muzeja imaju vezu, osjete tu vezu emotivno, ne samo sa predmetima. Što se tiče nostalgije, to nije idealizacija, odmah da kažem, već je to jedan osjećaj upoređivanja, odnosno poticanja na vrijednosti koje smo imali i možda i danas budi u nama taj isti impuls da te neke vrijednosti koje smo oživjeli, ako su dobre, pozitivne možemo ih implementirati u 2020-im", rekao je Heljić.
Od zajedništva do društva nejednakosti

Gaković ističe da kako ljudi dok gledaju tu prošlost razmišljaju o tome šta im iz te prošlosti nedostaju u današnjem vremenu.
"Kada je riječ o vrijednostima govorimo o jednoj snažnoj društvenoj koheziji, jednom osjećaju povezanosti, zato imamo i tu kolektivnu memoriju na te lijepe događaje kao što je bila recimo Olimpijada 1984. u Sarajevu i onda nas to povezuje, to nam stvara jedan osjećaj zajedništva, nečega što dijelimo zajedno, što čini sastavni dio našeg identiteta i prošlosti. Na individualnom planu možemo govoriti o nečemu što daje osjećaj ljudima sigurnosti, nešto što su vremena koja su bila dosta sporija, danas svjedočimo o vrlo rapidnom razvoju tehnologije, nekim tektonskim, geopolitičkim promjenama. Kada kažu dobra stara vremena, misle na neku sporost, jednostavnost života, bar onako kako ga se sjećaju u ta vremena, tako da pored tih objektivnih pokazatelja koje gledamo kao sociolozi, kao što su ne znam ekonomski rast, društveni standard, govorimo o nečemu što mi percepiramo kao dobro, recimo možda više jednakosti nego danas", naveo je.
Otuđenost i tehnologija

Danas je ta nejednakost, ističu gosti, vrlo izražena, ljudi su otuđeni jedni od drugih. Na sve to utjecala i tehnologija.
"Uzet ćemo telefon kao primjer. Sam muzej ima puno tih starih telefona koji se bukvalno moraju okretati da biste pozvali nekoga i imate mogućnost da to dodirnete. To nije samo eksponat koji stoji iza nekog stakla koji ne možete opipati. Danas vam je u telefonu čitav svijet. S njim možete plaćati, komunicirati s drugim dijelovima planete. Tako da postoje i neki pozitivni i negativni elementi koje možemo sagledati iz današnje pozicije. Kad govorimo o tehnologiji i koliko ona posreduje naše odnose, to jeste centralno pitanje današnjeg vremena jer evo, ako govorimo o zadnjih 40 godina od gramofonske ploče do vještačke inteligencije, kakav je to jedan rapidan skok i šta nas čeka u budućnosti sa promjenama koje nosi vrijeme za naše unuke koje teško možemo i predvidjeti. Tako da tehnologija uvijek ima svoju ulogu koja može biti i konstruktivna i destruktivna, zavisno od toga kako mi koristimo i kako mi kao ljudi reguliramo njeno korištenje", navela je Gaković.
Detalje pogledajte u videu:
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare