Sedam poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podnijelo je inicijativu u kojoj traže izmjene Krivičnog zakona BiH kojim će se napad na novinare tretirati kao posebno krivično djelo.

Inicijativa će se naći pred poslanicima Predstavničkog doma PSBiH na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak, a njom se obavezuje Savjet ministara BiH da najkasnije u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH.

Potpisnici

Potpisnici inicijative su poslanici Aida Baručija, Saša Magazinović, Edita Đapo, Dženan Đonlagić, Jasmin Emrić, Mirjana Marinković-Lepić i Šemsudin Mehmedović. Inicijativu je prethodno razmatrala i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, koja je dala zeleno svjetlo.

“Značajan porast broja napada na novinare u BiH u periodu od 2012. do 2022. godine poziva na razmatranje usvajanja izmjene zakona koji će kvalifikovati napad na novinare kao posebno krivično djelo. Kao osobe koje obavljaju funkciju promovisanja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate i informisanja javnosti, novinari trebaju biti zaštićeni od fizičkog nasilja”, ističe se u inicijativi.

Dodaje se da je nedopustiv bilo kakav vid zastrašivanja ili ugrožavanja bezbjednosti onih koji izvještavaju javnost o događajima i pojavama u društvu, pogotovo nasilničko ponašanje prema novinarima i prijetnje njihovim porodicama.

Poslanici u inicijativi podsjećaju da linija za pomoć novinarima u BiH u zadnjih nekoliko godina bilježi porast prijetnji i napada na novinare, a posebno su u porastu prijetnje u onlajn prostoru.

Pokušaj ubistva

Ističe se da je u posljednje tri godine ta linija registrovala više od 143 krivična djela počinjena prema novinarima, među kojima su jedan pokušaj ubistva, prijetnje smrću, fizički napadi i kršenja prava kojima se ugrožava njihova bezbjednost.

“Novinari trenutno nisu u mogućnosti da podnesu adekvatnu krivičnu prijavu, koja će biti u skladu s vrstom napada izvršenog na novinare. Kao takav, napad na novinare s ciljem fizičke povrede ili prijetnje ne može biti prijavljen, jer nema zakona koji definiše radnje napada na novinare kao zasebno krivično djelo. Ovaj nedostatak zakona rezultuje u obeshrabrujuće malim brojevima krivičnih prijava nasilja nad novinarima”, navodi se u inicijativi.

Dodaje se da je samo u prvoj polovini 2021. godine registrovano više od 30 napada i drugih vidova kršenja prava novinara u BiH. Prema podacima Udruženja BH novinari, u 2020. godini zabilježeno je 69 kršenja novinarskih prava, a godinu ranije 56. Tek mali procenat, 30 odsto prijavljenih slučajeva napada na novinare u BiH je procesuiran.

“Neefikasno djelovanje nadležnih organa, koja se vežu za napad na novinare, šalje obeshrabrujuću poruku javnosti da osobe koje obavljaju funkciju posrednika između političkog i društvenog života, a u interesu javnosti, nisu zaštićene od strane države”, navodi se u inicijativi o kojoj će u ponedjeljak raspravljati poslanici.

Preporuka

Inicijatori navedene inicijative navode da ovim žele da podstaknu i jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara i medijskih radnika, kao i promovisanje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva kao osnovu produkcije i uređivanja medijskog sadržaja .

“Prepoznajući važnost zaštite i bezbjednosti novinara, ističemo važnost definisanja statusa novinara, s obzirom na mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava ova profesija i ugrožava njen kredibilitet”, navodi se na kraju inicijative.

Ukoliko se usvoji navedena inicijativa, time će se ispuniti i preporuka Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH iz Specijalnog izvještaja o položaju i slučajevima prijetnji novinarima iz 2017. godine.

BiH nisko rangirana

Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022. godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. U izvještaju RSF za BiH posebno se ističe politički uticaj na medije, odnosno nastavak „manipulacije medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima, ali i u onima u privatnom vlasništvu“.

I u Izvještaju Evropske komisije za 2021. naglašena je ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima u BiH.