Nova upozorenja na poplave, stari problemi u BiH: Jesmo li bilo šta naučili nakon Donje Jablanice ili čekamo novu katastrofu?

Dok se utvrđuje odgovornost za tragediju koja se dogodila u Donjoj Jablanici, upozorenja na nove poplave i bujične tokove ponovo podsjećaju na ranjivost Bosne i Hercegovine. Ipak, problem nisu samo velike rijeke. Opasnost predstavljaju i manje pritoke i potoci, posebno na područjima na kojima je narušena prirodna ravnoteža ljudskim faktorom.

"Ovo je zaista ozbiljan problem i vidjećemo koliko su spremni. Mi najčešće to ne iskontrolišemo, iskontrolišemo Neretvu, ali sitne pritoke, brze potoke, vododerine gotovo da nemamo kontrolu. Tek će nam se sada pokazati šta znači devastacija šume, sve ovo što mi radimo na našim planinama, jer ako nemate korijen šume koja će popiti vodu, naći ćemo se u ozbiljnim problemima", rekao je Vedran Zubić, profesor geografije.

BiH još nema razvijen sistem ranog upozoravanja

Nažalost, Bosna i Hercegovina još uvijek nema razvijen nacionalni sistem za rano upozoravanje putem mobilnih mreža kakav postoji drugim zemljama. Građani se o poplavi, požaru ili zemljotresu uglavnom informišu putem medija ili lokalnih sirena. Ne postoji ni konkretna baza podataka o mapiranju rizika.

"Promjena koje bi napravile razliku zaista nema. Sada imamo pomamu kupovine helikoptera, ali to se radi s brda s dola, uopšte nema izgleda da ćemo mi na kraju svih tih kupovina i svog tog potrošenog novca imati sistem da brzo reaguje na katastrofe koje su nažalost sve češća pojava", rekao je Anes Podić iz Eko-akcije.

Edukacija stanovništva kao važan korak u prevenciji

Dok se radi na unapređenju institucionalnog odgovora, jedan od važnih koraka je edukacija stanovništva. U Sarajevu su pokrenute aktivnosti usmjerene na smanjenje rizika od katastrofa, s posebnim naglaskom na obrazovanje.

"Jer obrazovanje i podizanje svijesti kod pučanstva u BiH itekako nam daje mogućnost da dočekamo spremni određene katastrofe. Obrazovanje počinje u domu, u školi, u društvenoj zajednici ukupno, i putem medija, svi segmenti društva treba da se uključe maksimalno za izgradnju svijesti pučanstva, da što spremnije dočeka katastrofu, da zna kako će se ponašati tijekom te nesreće ili katastrofe i nakon toga", kazao je Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH.

Najugroženijim građanima potrebna dodatna zaštita

No, spremnost na katastrofu ne podrazumijeva samo upozorenja i evakuaciju. Prirodne nepogode najteže pogađaju one koji imaju najmanje mogućnosti da se zaštite i oporave. Zato je važno da sistem socijalne zaštite bude dio planiranja odgovora na katastrofe.

"Prije svega za porodice koje se nalaze u teškom socijalnom položaju, koje su bez štednje, starije osobe, osobe sa invaliditetom, kako osigurati da sistemi socijalne zaštite mogu pomoći takvim osobama u stanjima katastrofa", kazala je Aleksandra Ilmer iz UNDP-a u BiH.

Dvije godine nakon Donje Jablanice upozorenja nisu dovoljna

Dvije godine nakon Donje Jablanice, upozorenja nisu dovoljna. Potrebni su funkcionalan sistem ranog uzbunjivanja, precizne procjene rizika, odgovorno upravljanje prostorom i institucije koje djeluju prije nego što se katastrofa dogodi. Jer kada se voda, blato i kamenje pokrenu, vrijeme za prevenciju već je isteklo. A cijenu zakašnjelih reakcija najčešće plaćaju građani, ponekad i vlastitim životima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad