Od narednog mjeseca građani Bosne i Hercegovine mogli bi se suočiti s novim poskupljenjiima osnovnih prehrambenih proizvoda. Nakon praznika, najavljeno je povećanje i cijene jaja. Sudeći prema procjenama Centralne banke BiH, borba s inflacijom potrajaće najmanje dvije godine, a osim ad hoc, dugoročnih rješenja, kažu upućeni, i dalje nema.

Pojedini veliki trgovački lanci najave poskupljenja pravdaju inflacijom i promjenama cijena na ino tržištu. Građani s korekcijama saživjeli.

“Udar naletio, svaki dan novo. Najviše se troši novac na ishranu. Onda krene struja, voda. Kad krene, krene sve.”, kažu neki od komentara građana.

A ovoga puta, krenuće se od konzumnih jaja, koja će građani, sudeći prema najavama, plaćati skuplje nakon praznika. Da bi to moglo da se dogodi ranije, pokazuje i praksa. Međutim, umjesto da uvozimo, trebalo bi da izvozimo, jer je domaće tržište prezasićeno uvoznim jajima, kažu domaći proizvođači.

Muhamed Softić, poljoprivrednik:

“Juče sam razgovarao s jednim našim velikim proizvođačem konzumnih jaja, koji ima, možda, jednu od najsavremenijih farmi ovdje, gdje može dobiti i sertifikat za izvoz jaja u EU. Međutim, jaja još nismo počeli da izvozimo u EU, a ovdje je prezasićenost tržišta, tako da često po cijeni i količini koju treba da proda, ne može da nađe. Mora smanjiti cijene da bi jaja mogao da plasira na tržište.”

Prije pogleda na cijenu treba se zapitati koliko su uvozna jaja zdrava, kaže naš sagovornik, referišući se na upitnost ispunjavanja međunarodnih zdravstvenih standarda. Iz Spoljnotrgovinske komore BiH, za N1 navode da izvoz jaja iz BiH posljednjih godina kontinuirano raste. Osim sto se otvaraju nova trzista, poput Italije i Mađarske, tokom posljednje dvije godine, izvoz jaja za preradu u prošloj godini količinski je povećan za više od 40%. Vrijednost izvoza jaja u prošloj godini veća je za 10,2% u odnosu na godinu ranije, dok je vrijednost uvoza u 2024. za 0,35% veća u odnosu na 2023. Prošle godine najviše smo izvozili u Srbiju, Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Mađarsku, dok smo uvozili, takođe, iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, uz Sloveniju i Njemačku.

Bez obzira što se radi o malom učešću u ukupnom agro izvozu, proizvodnja jaja se iz godine u godinu osnažuje. Izvoz ovog sektora bi sa sigurnošću bio povećan dobijanjem dozvole za izvoz i za konzumna jaja.

Koja su, osim svakodnevne upotrebe, neizostavan dio predstojeće uskršnje, odnosno, vaskršnje trepeze. Građani s pravom zabrinuti. Troškovi pripreme praznične trepeze sve veći, budžet sve manji.

“Mora se naći prvo baklava, pa sogan dolma, pa sarma, pita, krompir s mesom, eto, tako…”, kazala je građanka Fatima. 

U međuvremenu, neumoljivo, rastu cijene i na pijacama. Nije lako ni prodavcima.

“Normalno da je skupo. Svi se mi žalimo, ne samo na ovu robu, nego sve. Kupju vrlo malo, kupuju ono što je 2-3 KM.”, kaže Amra koja radi u trgovini.

Poput špinata, koji košta tri KM, što će ublažiti, barem, troškove spremanja pite, pojašnjava Amra. Sve skupa, praznična trpeza za samo jedan dan iznosiće, procjenjuje:

“Bez 300 KM ne mogu nikako proći”, kaže Amra koja radi u trgovini.

U međuvremenu, intervencije nadležnih su kratkog daha. Umjesto privremenog zaključavanja cijena, ili Nacrta zakona o kontroli cijena akcenat treba staviti na promovisanje domaće proizvodnje. No, proizvodnja bilo čega u BiH odraz je kapaciteta koje imamo, a koji nam ne idu na ruku, kaže profesor ekonomije, Muris Čičić.

Muris Čičić, profesor ekonomije i predsjednik ANU BiH:

“Nismo mi baš neki radišan narod, nije nam dobar makroekonomski okvir i struktura u kojoj proizvođači djeluju. Nisu nam ni Vlade baš stimulativne, u smislu da stvore izuzetne uslove za privrednike, čime treba da se bave, a ne da se bave raspodjelom, ko će imati koliku platu. To su sve mjere iz radnih odnosa, nekih drugih vremena, ali eto.”

Zbog čega je stezanje kaiša izvjesno najmanje dvije godine.

Sudeći prema predviđanjima Centralne banke BiH, prema kojoj će inflacija u ovoj godini iznositi 3,6% dok će u narednoj iznositi 3,5%.