Novinari u BiH pod sve jačim pritiskom: Prijetnje, napadi i tužbe guše profesiju

U Bosni i Hercegovini, pad na svjetskim ljestvicama često se doživljava kao puka statistika. Ipak, iza tog broja stoje stvarne priče novinara koji svakodnevno rade razapeti između profesionalne odgovornosti i sve ugroženije lične sigurnosti. Samo tokom prošle godine prijavljena su četiri fizička napada na novinare i medijske radnike. Verbalnog nasilja bilo je mnogo više. Pritisci su konstantni. Proteklih godina nizali su se ovakvi medijski napis:

• "U Brčkom danas napadnuti novinarka i snimatelj"
• "Upućena još jedna prijeteća poruka novinarki"
• "Narko boss pripremao ubistvo urednika portala"
• "Novinaru upućene prijetnje smrću"
• "Napad na novinara, zbog zadobivenih povreda završio u bolnici"
• "Oglasila se policija o pretučenom novinaru"
• "Novinarka fizički i verbalno napadnuta"
• "Načelnica prijeti novinarima"

Napadi su se najčešće dešavali tokom rada na terenu, a uključivali su pokušaje sprečavanja snimanja, zastrašivanje, fizičko nasilje i namjerno oštećenje novinarske opreme. Iako je u jednom slučaju došlo do presude, većina fizičkih napada i dalje ostaje bez adekvatnog sudskog epiloga. Najveći broj bh. građana podržava slobodu medija, dok napade smatra društveno neprihvatljivim i štetnim ponašanjem.

"Istraživanje je pokazalo da građani najviše vjeruju medijima, više od 70% je reklo da najviše vjeruje medijima, na drugom mjestu su institucije vlasti, na trećem vjerske institucije. Jako je važno da sve više građana ne odobrava nasilje nad medijima. 94,8% anketiranih ne prihvata nijedan oblik nasilja prema novinarima", ističe Borka Rudić iz Udruženja BH novinari.

Osim direktnih prijetnji, više od 20 novinara danas se brani pred sudovima. Uz desetine krivičnih prijava za klevetu i sve veći broj SLAPP tužbi, novinari se tako sve češće nalaze ne samo pod pritiskom već i na optuženičkim klupama. Riječ je o sudskim postupcima koje najčešće pokreću finansijski moćni pojedinci, kompanije ili političari, ne zato što očekuju da će nužno dobiti spor, već da bi novinara ili medij zatrpali dugotrajnim i skupim sudskim procesima.

"Kada je novinar pod ogromnim pritiskom da objavi tekst, kada urednik procjenjuje rizik, kada aktivista noćima ne spava zbog kazne od 50-100 hiljada. To su slapp tužbe. To su tužbe protiv učešća javnosti. Dakle, te tužbe se formalno vode za zaštitu prava, a suštinski služe da javno djelovanje učine preskupim", kaže Almedin Šišić, urednik portala Valter.

Čak i ako novinar na kraju dobije spor, šteta je već napravljena, a resursi su iscrpljeni, dok je poruka drugima jasna: pisanje o "osjetljivim" temama može skupo koštati. U isto vrijeme gase se mediji, dok je egzistencija brojnih novinara ugrožena. Upitan je opstanak BHRT-a.

"777 uposlenika javnog servisa koji opslužuju i entitetski javni servi mogli bi se naći na ulici ukoliko se blokira račun BHRT. Ovu priliku koristim da pozovem sve u lancu odgovornosti, da poštuju zakon o JS, da se nađe način za stabilno i dugoročno finansiranje javnog servisa", naglašava Merima Kurtović Pašalić, sindikat BHRT-a.

To je trenutno jedan od gorućih problema. Novinarska zajednica saglasna da je trenutni period jedan od najtežih poslijeratnih doba za novinarsku profesiju. I dok svakodnevno ukazuju na nepravde i bore se za prava građana, novinari nerijetko istovremeno vode i vlastite bitke; protiv pritisaka, prijetnji i nepravdi koje se nanose upravo njima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad