Ruska Federacija principijelnog je stava u zahtjevu za zatvarenjem Ureda OHR-a u BiH, poručio je ruski ambasador u BiH. Da li to znači da Christian Schmidt koji bi trebao naslijediti Valentina Inzka na poziciji visokog predstavnika neće dobiti podršku Rusije, nije odgovorio. Odluka o novom visokom predstavniku očekuje se početkom juna.

Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da je došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a kako bi narodi u BiH sami odlučivali o svojoj sudbini i da u svojim postupcima brani poziciju međunarodnog prava i Dejtonskog sporazuma, čiji je garant.

“Mi ćemo predložiti svoje argumente. Otprilike znamo kakvi su argumenti naših partnera. Pričat ćemo šta će biti za BiH u smislu OHR-a. Valentin Inzko nakon 12 godina misli da tu ima još posla za međunarodnu zajednicu. Mi mislimo drugačije”, mišljenja je ruski ambasador.

Visokog predstavnika u BiH bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a. Da li će Ruska Federacija dati zeleno svjetlo za novog visokog predstavnika, u ovom trenutku teško je reći.

“Njemačka stalno ima kontakte sa Rusijom. Vi znate da su neke teme neprijatne, kao što je Ukrajina, kao što je Navaljni, onda su neke prijatne kao što je Sjeverni tok jer su u pitanju milijarde. Kancelarka Merkel kazala je da će graditi do kraja Sjeverni tok i oni će dobiti ruski plin, onda je rekla da će kupiti rusku vakcinu. I vjerujte mi, kada upoređujemo vakcinu i Sjeverni tok, milijarde koje su igri, vjerujte Inzko i Schmidt nisu glavma tema. Ali jedna od tema, jesu sigurno”, kazao je u razgovoru za Face TV visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, komentirajući stav Rusije o imenovanju novog visokog predstavnika.

Stav Ruske Federacije nije ništa novo u odnosu na Ured visokog predstavnika u BiH. Izuzeta mišljenja na izvještaje OHR-a za koje su tvrdili da se baziraju na događajima koji optužuju samo srpsku stranu, konstanta su svih ovih godina, kao i stav da se ured OHR-a mora zatvoriti. Što bi se promijenilo dolaskom Nijemca, Christiana Schmidta. Ovaj put mogao bi imati političku podršku zvaničnog Brisela sa konkretnom agendom kako dalje, smatra Josip Juratović.

“Oduzimanjem bonskih ovlasti, napravili smo od Valentina Inzka tigra bez zubi i krajnje je vrijeme da se shvati jedno da problemi s kojima je bio povezan Valentin Inzko nisu samo problemi Inzka, već problemi institucije koju on predstavlja. Da li sada vraćati bonske ovlasti u kojem obliku ili napraviti jasno agendu, to je manje važno od toga da sada postoji jaka politička volja da se stvari pokrenu”, kaže Josip Juratović, zastupnik u njemačkom Budenstagu.

Nakon isteka mandata Paddyja Ashdowna 2007. godine Upravni odbor PIC-a donio je odluku o pripremi zatvaranja Ureda visokog predstavnika. Ruska Federacija je insistirala da se ta institucija ukine. Mandat je produžen na godinu dana uz obećanje da se bonske ovlasti više neće koristiti, a godina je potrajala desetljeće jer do danas nije završen program 5+2, uslovi koje BIH treba ispuniti:

*Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;

*Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;

*Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;

*Fiskalna održivost (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UINO-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća); i

*Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:

*Potpisivanje SSP-a; i

*Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.

Samo jedan uslov je ispunjen. Potpisivanje SSP-a.

Od potrebe korištenja bonskih ovlasti do ukidanja OHR-a, mišljenja u BiH o visokom predstavniku su podijeljena. Na pitanje što očekuje od novog visokog predstavnika koji bi treba zamijeniti Valentina Inzka, Šefik Džaferović je kazao da radi svoj posao po Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“‘Da pomaže Bosni i Hercegovini, posebno onda kada je civilna implementacija Dejtona u pitanju i kada su blokade, koje su sve češće u BiH, u pitanju. Vrijeme je da se ponovo počnu primjenjivati bonska ovlaštenja”, komentirao je član Predsjedništva BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik jučer je ponovio kako nema potreba za OHR-om 25 godina nakon rata, ali i dodao da je zanimljivo da se ponovno, kao kandidat, spominje Nijemac.

Poput ruske i američka politika prema OHR-u je konsistentna. Gašenje Ureda visokog predstavnika ne dolazi u obzir sve dok se ne ispune navedeni ulovi. A do tog trenutka, jako mnogo posla pred domaćim političkim predstavnicima.