SJEĆANJE NA UBIJENE
Obilježena 34. godišnjica zločina nad Bošnjacima Rudog

U Starom Rudom danas je dostojanstveno obilježena godišnjica stradanja 101 bošnjačkog civila ubijenog u periodu od maja do septembra 1992. godine.
I nakon više od tri decenije, porodice još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima 50 žrtava, čekajući istinu i pravdu, piše Preporod.info.
Program obilježavanja započeo je simboličnim spuštanjem 101 cvijeta u rijeku Lim, u znak sjećanja na nevino ubijene. Centralni dio programa održan je kod Spomen-obilježja šehidima – ubijenim, odvedenim i nestalim Bošnjacima u Starom Rudom, gdje su okupljeni odali počast žrtvama i uputili poruke mira, odgovornosti i očuvanja kulture sjećanja.
Tokom programa naglašeno je da svaki cvijet spušten u Lim predstavlja sjećanje na jedan ugašeni život, ali i trajni zavjet da se istina o počinjenim zločinima sačuva od zaborava. Istaknuta je potreba za nastavkom potrage za nestalim osobama te procesuiranjem svih odgovornih za ratne zločine. Podsjećajući da porodice već 34 godine čekaju pravdu, poručeno je:
"Ovo je dan bola, ali i dan dostojanstva, istine i pamćenja. Nama preostaje da prevrnemo svaki kamen bosanskih brda dok svaku kost ne pronađemo i dostojanstveno ih sahranimo."
Prisutnima se obratio načelnik Općine Rudo Dragoljub Bogdanović, koji je izrazio saučešće porodicama žrtava i poručio da zločini nad nedužnim civilima ne smiju biti predmet političkih podjela, već trajna opomena i obaveza da odgovorni budu kažnjeni.
"Želim da izrazim duboku žalost i saosjećanje sa nevinim žrtvama Bošnjaka na teritoriji općine Rudo, koji su bili meta samo zbog toga što su druge vjere. Da je samo jedna žrtva, zaslužuje da je se sjećamo i da se okupljamo, i da sam ovdje", kazao je Bogdanović.
Govoreći o svim nevinim civilnim žrtvama, istakao je da među njima ne smije biti razlika.
"Zašto ubiti Aliju ili Ramu? Zašto ubiti neku Stojanu ili Ljubicu? Zašto ubiti još ovih 99 ljudi? Smrt i ubijanje nedužnih Ruđana se mora gledati kao na žrtve bezdušnih zločinaca koji nemaju naciju. Oni su zločinci koje treba kazniti. Želim još jednom da potvrdim i ponovim da zločinci moraju biti kažnjeni bez obzira iz kog naroda dolaze, a posebno oni koji su iz moga, jer brukaju i mene. Oni se zbog božije i ljudske pravde moraju naći i kazniti", poručio je načelnik.
Na kraju svog obraćanja uputio je poruku mira i zajedničkog života.
"Problemi su nam svima slični, bez obzira koje smo vjere. Mi moramo živjeti zajedno, u slozi, jedni pored drugih, da se poštujemo, pomažemo i uvažavamo. Molim se jedinom Bogu da nam podari mudrosti i razuma, i da se više nikad ne vrate zla vremena", poručio je.
Okupljenima se obratio i , koji je ukazao na činjenicu da ni nakon više od tri decenije porodice žrtava nisu dočekale zadovoljenje pravde, ističući odgovornost institucija koje su, prema njegovim riječima, dužne procesuirati ratne zločine.
"Ako bismo tražili odgovornije, naravno da su najodgovorniji oni koji ne rade svoj posao. Suštinski – institucije, funkcionisanje vlasti, sudovi i tužilaštva, koji bi trebali da se bave ovim, očito se ne bave zločinima. Bez obzira koliko se oni pravdali pritiscima na njih od strane nekih politika i struktura, oni ne rade svoj posao", kazao je ef. Pitić.
Muftija je upozorio da bi pravovremeno kažnjavanje odgovornih predstavljalo snažnu opomenu budućim generacijama i doprinosilo izgradnji pravednijeg društva. Podsjetio je i da nekažnjeni zločini iz prošlosti često ostavljaju prostor za ponavljanje novih stradanja, naglašavajući važnost odgovornosti i vladavine prava.
O boli koju porodice nose više od tri decenije svjedočio je i Ćamil Dorić, brat ubijenog Hamze, čija je porodica pretrpjela teške gubitke u dva rata.
"U onom Prvom ratu, zaklan mi je djed ovdje na mostu i bačen u Lim. A u ovom ratu su mi ubili brata, 4. jula na njegovoj njivi se zatekao... Tu su nam poubijani roditelji, u ovim ratovima su ubili naših petnaest do dvadeset članova porodice. A niko nije suđen za ovo. Niko. Ono što je još žalosno jeste da nam ovdje ne daju ni da podignemo ploču", ispričao je vidno potreseni Dorić.
Govoreći o potrazi za posmrtnim ostacima svoga brata, kazao je da porodica nikada nije dobila priliku da ga dostojanstveno ukopa.
"Nismo. To su divlje svinje iskopale i raznijele. To su našli drugi, mi nismo ni bili tu jer smo izbjegli. Bol nikad ne prolazi. I opet kažem, najžalosnije je da niko još nije optužen za ta nedjela koja su urađena", zaključio je Dorić.
Obilježavanje godišnjice završeno je dovom i polaganjem cvijeća, uz zajedničku poruku da sjećanje na nevino stradale mora ostati trajna obaveza, kao i nastavak traganja za nestalim osobama i istrajavanje u zahtjevu da svi odgovorni za počinjene zločine budu izvedeni pred lice pravde.
"Brat mi je ubijen početkom jula 1992. godine, u blizini rijeke Lim. Njegove posmrtne ostatke pronašli smo tek 2005. godine u mrtvačnici u Goraždu, kada je i dostojanstveno ukopan", kazala je Zulčić Nura sestra ubijenog Šemsudina Hodžića.
Kaže kako od 1973. godine živi u Francuskoj, a za njegovu sudbinu dugo nisu znali.
"Prema informacijama koje smo kasnije saznali, odveden je iz hotela u Rudom, gdje je otišao da nešto pojede. Dvojica policajaca su ga izvela iz hotela i rekla mu da pođe s njima. Šta se nakon toga dogodilo, samo Bog zna. Kasnije smo saznali da je njegovo tijelo pronađeno u blizini Strgačine. Navodno su ga pronašli naši ljudi i tu ga privremeno ukopali. Nakon rata govorilo se da na tom području postoji još pojedinačnih grobnica, ali se zbog nanosa pijeska i promjena terena više ne istražuju", dodala je.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare