Objavljena lista negatora genocida: Dodik ubjedljivo prvi, Milanović novo ime

U izvještajnom periodu, primjenom kvantitativne analize identificirano je 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno
medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. U usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva. Važno je napomenuti da kvantitet zabilježenih objava nije jedini ključni indikator svijesti društva o genocidu u Srebrenici.

Negiranje genocida u najvećoj mjeri zabilježeno je kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u 9 slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u 2 slučaja. U toku monitoringa, vidljivo je da se najveći broj slučajeva negiranja genocida dešava u mjesecu julu kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida.

Istraživanja koja su provedena za 2023. godinu ukazuju na to da su Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice i Miodrag Linta, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i dalje glavni negatori genocida.

Pored Dodika, Kojića i Linte, među negatorima su se našli i tabloidi iz Srbije „Informer” i „Alo”, Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i potparol SNSD-a te Nenad Kecmanović, penzionisani profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika

Negiranje genocida u najvećoj mjeri zabilježeno je kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u 9 slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u 2 slučaja objavio je Memorijalni centar Srebrenica.

Kompletan izvještaj možete pogledati ovdje.