Multipla skleroza (MS) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno napada bijelu masu centralnog nervnog sistema. Znaci i simptomi multiple skleroze se mogu veoma razlikovati od osobe do osobe, zato se kaže da je Multipla skelroza bolest s 1.000 lica.

MS se javlja češće kod žena, nego kod muškaraca, a simptomatologija je specifična i iziskuje detaljne pretrage prije dijagnostike. Karakteriše je ukočenost ili slabost jednog i više ekstremiteta, osjećaj prolaska struje kroz tijelo, trnjenje, premor, nedostatak koordinacije i nesiguran hod. Pored toga čest pokazatelj MS-a jeste i gubitak vida na jedno ili oba oka.

Vakcinisanje od velike važnosti za oboljele od MS-a

Dosadašnja istraživanja i izvještaji Američke asocijacije, pokazuju da oboljeli od MS nisu u povećanom riziku da obole od infekcije koronavirusom, ali onaj segment koji ih čini rizičnim je starija životna dob, nepokretnost ili slabija pokretljivost, kao i pad imunološkog sistema.

“Prije svega pridržavanje higijensko-epidemioloških mjera, držanje distance, nošenje maski, izbjegavanje okupljanja u grupi, izbjegavanje javnog gradskog prijevoza, ovih mjera trebaju se pridržavati i njihovi bliži koji s njima žive ili njegovatelji, te zdrav način života, fizičke aktivnosti do granice zamora, boravak u prirodi”, izjavila je doktorica Jasminka Dželilović-Vranić.

Vakcinisanje je od velike važnosti za oboljele od MS-a a kao i za ostalu populaciju, a preporučuje se dok je stabilna epidemiološka situacija u našoj zemlji, bez obzira na moguće nus pojave koje mogu izazvati određene vakcine, preporuka je da se svi vakcinišete.

“Svi koji primaju prvu liniju imunomodulatorne terapije Betaferoni a i b, te glatiramer acetat se možete vakcinisati kada ste stabilni i nemate simptoma prehlade, kašlja, curenje iz nosa, bez prestanka primanja terapije”, pojasnila je Dželilović – Vranić.

Ne prekidati vakcinaciju

U slučaju da se poslije vakcinisanja pojavi blaža klinička slika preporuke su da nastavite vakcinaciju.

Kada je riječ o pacijentima iz druge terapijske linije, preporuke su nešto drugačije

“Svi koji primaju terapiju druge linije Siponimod, fingolimod, mitoxantron, ocrelizumab, preporuka je prekinuti terapiju ako se razviju teži simptomi infekcije, koji zahtjevaju bolnički tretman, a po stabilizaciji stanja, nastavlja se terapija. Taj period nije usaglašen, individualno je”, dodala je Đelilović – Vranić.

Kod nekih lijekova, kao što je Fingolimod i Natalizumab po istraživanjima u svijetu postoji mogućnost pojave vraćanja simptoma MS, što je opisano kao rebaumd fenomen, ali nakon normalizacije stanja, terapija s istim se ponovo nastavlja.

Simpozij u Općoj bolnici

Nedavno je održan simpozij u Općoj bolnici u Sarajevu na temu Covid infekcija gdje su bili prisutni ljekari s prostora bivše Jugoslavije iznesena su zapažanja da mnogi nakon preležane infekcije s Covid virusom, imaju glavobolje, otežano disanje, opću slabost, nesanicu i poremećaj apetita te smetnje koncentracije.

Učesnici prisutni na predavanju, a koji su prebolovali COVID-19 se slažu da je većina simptoma slična simptomima MS.

Svugdje u svijetu su rađena istraživanja koja pokazuju da je broj oboljelih od MS u porastu. Virusi su jedan od mogučih uzroka nastanka, posebno cytomegalovirus, herpes simplex.

Oni koji dobiju Varičele imaju trajni imunitet, a kod herpes-zostera imunitet nije trajan, a virus stoji učahuren u organizmu i čeka” na pogodnu priliku, a to je pad imuniteta da se aktivira.

Pored svega iznesenog profesorica je prepustila da svoju životnu priču borbe sa MS ispriča Edin Čišija.

“Osnova borbe protiv ove bolesti je druženje, ne razmišljati samo o bolesti, boravak u prirodi, to je najbolji lijek. Ja sam pored svog radnog posla dosta aktivan u raznim udruženjima, planinarima, izviđačima”, poručio je Čišija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad