Pomoćnik državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju James O'Brien održao je govor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Prisjetio se kako je počeo raditi na "slučaju" Bosne i Hercegovine 1992. godine te da je od tada "stari prijatelj BiH". Govorio je o ozbljnoj prijetnji koja, kako je naglasio, dolazi iz zemlje te upozorio: "BiH rizikuje da propusti naredni voz ka Evropi zbog ličnih interesa njenih političkih lidera."

Od evidentiranja zločina u BiH do Dejtona

“Moje iskustvo sa BiH počelo je u teškom trenutku u istoriji ove zemlje. U januaru 1992. imenovan sam za pravnika u američkom State Departmentu koji je zadužen za zakone o ratu, zločinima protiv čovječnosti i genocidu. Kada je rat počeo u BiH u aprilu te godine, ja sam evidentirao zločine, sakupljao izjave svjedoka i dokaze, te pomogao da se uspostavi Međunarodni tribunal. Kada su SAD počele predvoditi mirovne pregovore, radio sam kao glavni pravnik za mirovne pregovore između Bošnjaka i Hrvata, što je dovelo do Washingtonskog sporazuma 1994. godine. Potom sam bio uključen u Daytonski proces 1995. kao izaslanik predsjednika Clintona. Počeo sam posjećivati Sarajevo i mnoge dijelove BiH prije skoro 30 godina. Volim se vraćati jer vidim napredak u zemlji koju sam prvi put upoznao kroz izjave svjedoka”, naveo je.

Naglasio je kako danas želi govoriti kao “stari prijatelj zemlje, cijele zemlje, o jednoj šansi, te o ozbiljnoj prijetnji koja dolazi iz zemlje, a onda predložiti pravac djelovanja”.

“Ono što mene brine jednostavno je: BiH rizikuje da propusti naredni voz ka Evropi zbog ličnih interesa njenih političkih lidera. Pred njom je rizik podjele izazvan secesionističkim prijetnjama iz Republike Srpske”, upozorio je O'Brien.

Ključni trenutak

Istakao je kako su SAD uvijek željele integraciju Zapadnog Balkana u evro-atlantske institucije i u evro-atlantsku budućnost. Kaže kako je postignut značajan napredak u samoj obnovi BiH, te da su države iz regiona koje su bile izložene posljedicama ratova iz devedesetih godina proteklog stoljeća ušle u EU i NATO.

“Približavamo se novom ključnom trenutku u kojem postoji mogućnost za napredak. EU je najavila namjeru da otvori pristupne pregovore sa devet zemalja. Kao što je predsjednica von der Leyen kazala prošle sedmice, mart je ključan za BiH jer će tada Vijeće Evrope odlučivati da li je BiH spremna za naredni korak. SAD u potpunosti podržavaju integraciju BiH u evro-atlantske institucije, uključujući EU. Napredak u pregovorima o proširenju sa Ukrajinom i Moldavijom daje zamah koji nismo vidjeli od posljednjeg značajnijeg proširenja EU 2007. godine. Ova šansa je stvarna, ali jednom kada ovaj voz napusti stanicu, novog možda neće biti zadugo. Međutim, proces proširenja će potrajati. Zato je EU najavila namjeru da izradi Plan rasta za Zapadni Balkan. On je jednostavan i biće uskoro dostupan: u zamjenu za reforme, EU će omogućiti građanima BiH pristup dijelovima jedinstvenog tržišta. Čak će i osigurati određena sredstva za reforme i proces integracije, vjerovatno nešto manje od jedne milijarde eura samo za BiH”, kazao je.

“47 posto vaše populacije ne živi u BiH”

Izrazio je nadu da će se BiH pridružiti zemljama Zapadnog Balkana koje su u Skoplju dogovorile smanjenje troškova prenosa sredstava,  proširenje ospega kretanja roba preko zelenih koridora te provedbu mjera iz Berlinskog procesa kako bi se ljudi mogli prekogranično zapošljavati.

“Zašto je to bitno? Jer BiH rizikuje da doživi neuspjeh. Prema određenim podacima, 47% vaše populacije ne živi ovdje. Nema veće osude političkog rukovodstva od te činjenice. Štaviše, prema “Catch-up Indexu”, BDP po glavi stanovnika u BiH iznosi svega jednu trećinu prosjeka u EU, a u protekloj deceniji je bilo jako malo napretka po tom pitanju. Pored toga, BiH privlači najmanji procenat direktnih stranih investicija u odnosu na svoj BDP od svih zemalja Zapadnog Balkana. Procenat nezaposlenih među mladima je oko 30 posto. Mogao bih još nabrajati, ali ljudi u ovoj zemlji znaju ove stvari bolje nego iko drugi. Oni žive u stvarnosti sa ovim brojkama svaki dan. Mogućnost koju nudi EU to može promijeniti ukoliko BiH uspije prevazići sadašnje izazove”, kazao je O'Brien.

Osvrnuo se na unutrašnje izazove govoreći o “pričama o secesiji”

“Od svih izazova sa kojim se BiH suočava, nijedan nije veći od eskalacije retorike, posebno priče o secesiji. Da budem potpuno jasan po ovom pitanju: SAD čvrsto podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH. Pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu međunarodno priznatih granica, pokušaji da se potpiruje i slavi etničko i nacionalističko nasilje, nepoštivanje ključnih institucija poput Ustavnog suda – predstavljaju anti-daytonsko, neustavno i opasno djelovanje. Odgovorićemo na anti-daytonsko i neustavno djelovanje i nećemo dozvoliti da maligni akteri dijele državu. Pazite, ovo nije ništa lično. Poznajem mnoge lidere u BiH i radio sam s njima u proteklih gotovo 30 godina. Ovdje se radi o pitanju od interesa za obje naše zemlje. Čini se da neki lideri misle da su važniji ako njihovo ime izgovaraju međunarodni zvaničnici, te uživaju u napadima na međunarodne zvaničnike poimenično. To je suludo. U mom govoru ću odvojiti ponašanje od pojedinaca i spominjaću pojedince samo kada je to neophodno”, kazao je.

O'Brien ističe kako je tačno da je Dayton stvorio komplikovanu strukturu vlasti sa mnogo mogućnosti za blokadu inicijativa, ali, kaže, on je također pokazao kako dalje.

“On predviđa da se zajednički rješavaju nesuglasice kroz daytonski sistem, ne van njega, ili prijetnjom da se napusti taj proces. Dayton jasno kaže da je budućnost BiH u Evropi i da će država evoluirati koliko je potrebno da bi se to desilo. Proces izgradnje države koji je uslijedio nakon potpisivanja Daytona i koji je vremenom rezultirao reformama državne strukture u BiH uvijek je bio i ostaje dio Daytona. U Ustavu se također opetovano navodi da će se svi zvaničnici i institucije u BiH pridržavati evropskih standarda i međunarodnog prava u sklopu službenih dužnosti. To je struktura i tkivo Ustava i svaki zvaničnik koji sugerira da postoji neki drugi zakonski osnov odstupa od Daytona. Ja znam. Bio sam u Daytonu. Ja sam bio pravnik koji je radio sa stranama u Daytonu kada se sporazum pisao. Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada čujem netačne argumente koje iznose neodgovorni političari i advokati koje plaćaju vašim novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u prošlost, ne ka inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio. Ustav potvrđuje da je BiH jedna zemlja, bez prava na otcjepljenje ili podjelu. Član I, stav 1 – ustvari, tamo gdje otprilike sve i počinje – glasi: Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”…nastavlja svoje pravno postojanje…sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom… “Unutrašnja struktura” pojavljuje se u stavu 3 i spominje “dva entiteta”, Federaciju i Republiku Srpsku, unutar BiH. BiH nije bila, niti je unija ili konfederacija dvije države. Entiteti su potčinjeni državi BiH, i da budem kristalno jasan, Republika Srpska nije država i nema atribute državnosti. Pošto nastavlja pravno postojanje države koja joj je prethodila, BiH je zadržala ulogu u međunarodnim organizacijama i sporazumima. Godine 2001. BiH je potpisala Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federalne Republike Jugoslavije (SFRJ), kojeg je ratifikovala Parlamentarna skupština BiH i državnu imovinu pripisala Bosni i Hercegovini, a ne entitetima. Postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama. Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi. Ustav također jasno navodi da se u BiH mora osigurati neometano kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala. Član 1, stav 4, glasi: Nijedan entitet neće uspostaviti nikakvu kontrolu na granici između entiteta”, rekao je tokom današnjeg predavanja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad