Migranti i dalje očajnički pokušavaju da nastave putovanje ka zemljama EU, a krijumčari zarađuju basnoslovne iznose obećavajući prelazak granica. Postavlja se pitanje da li je ponovo aktivirana takozvana Balkanska ruta migracija i slijedi li novi val dolaska migranata?

Migrantska ruta ulaska u BiH sada se promijenila. Najveći broj njih ušao je preko područja Bijeljine. Ostala ulazna područja su oko Zvornika i Rudog. Službe na terenu bilježe da se povećava korištenje nezvaničnih izlaznih punktova između Svilaja i Orašja. U četiri prihvatna centra smješteno je do hiljadu ljudi, a kapaciteti su mnogo veći.

“Do kraja ovog mjeseca na terenu radi 10 naših mobilnih timova za migracije. Posla je sada manje. Sada je fokus na proces tranzicije što je važno jer država preuzima ulogu u samim migracijama, mi odgovaramo na humanitarna pitanja”, pojašnjava Tijana Grujičić, koordinator za migracije u Crvenom križu BiH.

No, novi izazovi slijede uskoro. Krize u svijetu mogle bi značiti aktiviranje Balkanske rute. Migranti iz svojih država porijekla, a najčešće dolaze iz Maroka, Sirije, Afganistana do BiH putuju u prosjeku 520 dana. Za ilegalne prelaske preko granice plaćaju velike sume. Prelazak iz Srbije košta 337 eura, dok su početkom godine plaćali 100 eura. Od Turske do BiH plate 4590 eura. Nakon ulaska u državu sada najčešće koriste taksi prevoz.

“Broj je definitivno veći s tim da imamo veći broj van kampova. Volonteri susreću migrante koji nisu registrovani i nisu vidljivi u sistemu. A shodno događajima u svijetu, definitivno u idućim mjesecima možemo očekivati porast broja ljudi koji prolaze kroz naše zemlje”, ističe Veselin Pajović, Crveni krst Crna Gora.

Oni koriste poroznu bh. granicu i rijeku Drinu. Ali tu leži opasnost. U ovoj godini najtragičniji slučaj desio se u augustu kada se čamac prevrnuo na rijeci pri čemu je stradalo 12 migranata. Osim što se promijenila ruta kretanja, novost je i da nemali broj njih želi ostati u BiH. Većina ih u prosjeku u našoj zemlji boravi 34 dana.

“Migracije se sada odvijaju na drugačiji način. Pored migranata koji žele tu da budu kratko vrijeme, sada dolaze migranti koji traže posao i zaposlenje. Tako da sada imamo jednu novu situaciju. Prošle godine je izdato 3000 radnih dozvola za ljude koji su migranti u suštini, poslodavci traže sve više i više ljudi iz inostranstva da dođu i rade”, podsjetila je Laura Lungarotti, šefica misije IOM-a BiH.

Sljedeća godina mogla bi biti izazovna. Po svemu sudeći bit će mnogo manje donatora za upravljanje migracijama. Migranti iz BiH najčešće žele otići u Njemačku, potom Italiju i Francusku. Iz Službe za poslove sa strancima poručuju da BiH neće postati mjesto koje je uobičajena lokacija za migrante.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje