Nakon što je deminirana, pećina Mokra Megara na Ozrenu, sada je mjesto naučno istraživačkih pohoda. Smještena na međuentitskoj liniji između Maglaja i Doboja, uskoro bi trebala biti zaštićeno prirodno stanište. Ako se sve to ostvari, biće ovo samo jedan parametar više u razvoju adrenalinskog turizma ovog kraja. U ekspediciji je bila i ekipa N1.

Oblačenje opreme, posljednji dogovor i pokret. Ekspedicija speleologa i zaljubljenika u prirodu iz baze Paraghost na Ozrenu kreće ka pećini Mokra Megara. Dvadeset speleolga iz zemlje i regiona, ima jasan cilj.

“Stvarno je izazov ovdje, šta sve može da se nađe. Čuo sam da je ovo izolovani krš. Mogu se naći neki endemski oblici života koji mogu živjeti samo u ovoj pećini”, rekao je Marijan Komnenov, istraživač iz Sjeverne Makedonije.

“Ovo je također poznato mjesto gdje živi maglajski kukac, golemaš. On je otkriven prije 100 godina, za vrijeme Austrougarske, potom imamo jednu prazninu što se tiče tih bioloških istraživanja”, naveo je Davor Šupuković, sekretar UG Fojničani, Maglaj-Žepče-Zavidovići.

“Mene zanimaju šišmiši trenutno samo. Ali ako usput nešto pokupimo to je plus. Odavde imamo jako malo stvari, nemamo ni popisa leptira, o šišmišima ne znamo ništa, sada smo uspjeli da snimimo jednog, mislim da je pygmaeus, ali to trebamo potvrditi”, pojasnio je Jasminko Mulaomerović iz Centra za krš i speleologiju.

Biologija pećine nije istraživana stotinu godina. Cilj petodnevnog istraživanja, između ostalog, je i skiciranje oko 2 km unutrašnjosti pećine. Megara bi na koncu mogla postati dostupna i turistima.

“Mnogi israživači, arheolozi su dolazili, istraživali, sada niko ne istražuje. Zakazali smo kao društvo i država, idemo unazad. Ovo je odličan pokušaj”, dodao je Davor Vidaković, predsjednik Zavičajnog udruženja “Ognjište Rakovačko”.

“Ovo je jedan od objekata koji može biti atraktivan za turizam, prvih nekih 600-700 m da se opemi turistički. Vidjeti kako sa vodom riješiti problem”, mišljenja je Admir Bajraktarević, speleolog iz Zavidovića.

“Slijedi stručni dio, mapiranje da bi se Megara približila što većem broju judi. A to znači i veću posjetu turista Ozrenu”, naveo je Petar Tubić, predsjednik Paraglajding kluba Paraghost.

Čiji su dijelovi i dalje pod minama, pa još jednom poziv na oprez.

“Treba da se pazimo mina, ovaj prilaz je deminiran, ali sve ostalo lijevo i desno sve gdje je označeno ‘mine’ zamolio bih sve da ne ulaze”, upozorio je Slavoljub Božić, mještanin Ozrena.

“Pećina Megara je u proteklih 30 godina bila minirana, nepristupačna i građanima Maglaja i Doboja. Nadamo se da će sada deminirana i kao zaštićeni park prirode, a čemu teže nevladine organizacije iz oba entiteta spajati ljude na obroncima Ozrena”, kazao je Alen Ćosić iz OSCE-a.

Pored OSCE-a, projekt je, između ostalih, podržala i Telemah fondacija.

“Fojničani su nas pronašli. Mi smo prepoznali kvalitet onoga što nude, između 12 projekata koje smo podržali. Radi se o finansijskoj podršci, mi smo za 12 projekata izdvojili 55.000 KM”, istakla je Maja Tursunović, direktorica Telemah fondacije.

Vodopad u pećini, biljni i životinjski svijet, nakit, sve su to u Megari vidjeli istraživači. Vidjet će i turisti ukoliko zaživi projekt i pećina bude proglašena zaštićenim područjem prirode po međunarodnim standardima. Inače, ovaj lokalitet bi prostornim planom Republike Srpske trebao biti zaštićeni park prirode.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad