U protekle dvije sedmice na bh. putevima poginulo je najmanje deset osoba. Nekoliko desetaka ih je povrijeđeno. Ne ohrabruje ni prošlogodišnja statistika povriješenih i stradalih na cestama. Uzrok, uglavnom, ljudski faktor, neodgovarajuća putna infrastruktura i loša kaznena politika.

Saobraćajne nesreće ponovo pune novinske članke u BiH. Najčešći uzrok je ljudski faktor, upozorava struka.

Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke:

“Kao vozači moramo biti svjesni da prilagodimo brzinu i uslove kretanja vremenskim prilikama i uslovima na cesti. S druge starne, moramo biti svjesni vozila kojim upravljamo. Često vozači, u najvećem broju slučajeva, precijene mogućnosti sebe kao vozača.”

A u velikom broju slučajeva krivica je na mladim vozačima. To, dalje, otvara i pitanje zakonske regulative koja dozvoljava registraciju autoškola bez strogih kriterijuma, što širi prostor za korupciju. Prstom se upire i u lošu kaznenu politiku.

Semir Šut, bivši komesar MUP-a ZDK:

“Jer već dugo apelujemo na izmjene Zakona o osnovama u saobraćaju u domenu kaznene politike jer su nam kazne za saobraćajne prekršaje, pogotovo za ove teške, zbog kojih i nastaju teške posljedice sramno niske.”

Zbog svega ovoga ne ohrabruje ni statistika. Podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba pokazuju da je prošle godine registrovano više od 35.000 saobraćajnih nesreća, odnosno, nezgoda u kojima su poginule 222 osobe, dok ih je 11.300 zadobilo teže ili lakše povrede.

To znači da je, na dnevnom nivou, prošle godine, bh. auto-moto klub registrovao u prosjeku 98 saobraćajnih nezgoda. Od toga više od 20 je imalo smrtne ishode, ili ishode povrijeđenih.

Što ukazuje na povećanje ukupnog broja nesreća na putu u odnosu na prethodnu godinu. U Republici Srpskoj u 2024. broj poginulih smanjen je za 15 u odnosu na 2023., navode iz entitetske Agencije za bezbjednost saobraćaja. Tome je, ističu, doprinijelo ulaganje u bezbjednost u saobraćaju u smislu postavljanja stacionarnih radara, nabavke presretača, mobilnih radara.

Milija Radović, Agencija za bezbjednost saobraćaja KS:

“Treba istaći i da je u 2024. godini smanjen broj vozača koji prekoračuju dozvoljenu brzinu kretanja. U 2023. je 60% vozača vozilo preko ograničenja. U 2024. taj broj je smanjen na 40%. Treba znati šta raditi u bezbjednosti saobraćaja, ali bez ulaganja u bezbjednost saobraćaja neće biti ne rezultata.”

Uz ulaganje u putnu infrastrukturu, kojom BiH ne može da se pohvali.

Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke:

“Strategije su dobre, akcioni planovi, i tako dalje. Ali, moramo intenzivirati izgradnju autocesta i brzih cesta kao koridora na kojima mi možemo ostvariti i velike brzine, a i kretati se sigurno.”

Sve to je izazov, imajući u vidu i visoku dozu saobraćajne nekulture.

Semir Šut, bivši komesar MUP-a ZDK:

“Kao posljedicu često ima teške saobraćajne nesreće, pogotovo one u kojima stradaju pješaci. Potpuno je neopravdano krivicu prebacivati na policijske organe. Sa saobraćajnom kulturom trebaju se baviti svi segmenti društva, počev od socijalnih, obrazovnih…”. 

Do sistemskih rješenja i bolje statistike, zbog kiše koja pada u većem dijelu države, stižu upozorenja i iz Bihamka. Apeluju na vozače da voze oprezno, a brzinu prilagode trenutnim uslovima na putu. Jer, osim mokrog i klizavog kolovoza, povećana je i opasnost od odrona, ali i mogućnost zadržavanja vode na kolovozu.