Gotovo 2.000 nosilaca izvršnih, zakonodavnih i sudskih funkcija u Bosni i Hercegovini imaju pravo na imunitet. Postavlja se pitanje šta je zapravo imunitet i da li on može biti prepreka za krivično gonjenje ili pokretanje krivičnog postupka? Zakon o imunitetu u Bosni i Hercegovini postoji, ali pravna struka je mišljenja da je on poprilično generalizovan te da nije decidno navedeno od kojih krivičnih djela su sve zaštićeni političari.

Pravo na imunitet u Bosni i Hercegovini imaju članovi državnog Predsjedništva, ministri na državnom i entitetskim nivoima, predsjednici i potpredsjednici entiteta, članovi entitetskih parlamenata, sudije i tužioci, članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Također, zanimljiv podatak koji se odmah u prvom članu Zakona navodi jeste taj da se delegati i članovi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mogu pozvati na imunitet od krivične ili građanske odgovornosti, a članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao i članovi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine se mogu pozvati samo na imunitet od građanske odgovornosti.

Advokatica Adna Dobojlić za N1 je kazala da je i njoj ova podjela poprilično nejasna te da nije objašnjeno u Zakonu iz kojeg razloga se ona desila.

“Smatram da bi se to trebalo promijeniti i napraviti izmjene i dopune tog zakona. Ta je stavka baš čudna jer je poznato da su pojedini ministri bili optuženi dok su bili na funkciji. Ista situacija je i sa premijerom Federacije Bosne i Hercegovine Fadilom Novalićem kojem se sudi u predmetu ‘Respiratori’ jer on ima imunitet samo od građanske odgovornosti u okviru svoje službene dužnosti, ali krivične ne. Dakle, za ministre isto važi kao i za predsjednike entiteta”, navela je Dobojlić.

“Zakon o imunitetu BiH treba biti precizniji”

Kada je riječ o krivičnoj odgovornosti za koju su uz građansku odgovornost zaštićeni parlamentarci, to znači da oni, kako navodi Dobojlić, imaju imunitet za sve ono što su učinili u okviru svoje službene dužnosti, a to je zapravo i definicija imuniteta u navedenom zakonu.

“Dakle, sve što je vezano za obavljanje njihovih poslova u radnom vremenu, oni su zaštićeno od krivične i građanske odgovornosti. Znači, oni su zaštićeni za sva krivična djela iz oblasti Krivičnog zakona koja su u okviru njihove službene dužnosti, a ako nešto urade mimo nje, onda ta zaštita ne važi. Naprimjer ako su i korupciju počinili u okviru svoje službene dužnosti ovaj Zakon o imunitetu se odnosi na to, postoji mogućnost i da se vodi istraga i da se utvrdi pod kojim okolnostima je počinjena. Međutim, s obzirom na to da se ovaj Zakon odnosi na to da su time obuhvaćena sva krivična djela u okviru službene dužnosti onda postoji mogućnost da i korupcija spada pod to. Međutim, možda postoji i određeni podzakonski akt kada je riječ o korupciji jer lično mislim da bi u tom slučaju morali biti krivično gonjeni. Također, bilo ko da nešto počini u saobraćaju ako nije na službenoj dužnosti on mora krivično odgovarati izuzev ako nije bio na zadatku ili po nekom službenom pitanju u toj situaciji bio. Ako bismo također otišli u krajnost, ako se radi o krivičnom djelu ‘ubistvo’, ono se sigurno ne bi desilo za vrijeme radnog zadatka ili u okviru službene dužnosti. Zato je precizirano u okviru službene dužnostii vjerovatno to krivično djelo ne bi bilo u tom obimu odgovornosti”, smatra Dobojlić.

Ipak, Dobojlić se vraća na početak priče, a to je da Zakon o imunitetu treba biti znatno precizniji pogotovo kada je riječ o krivičnim djelima koja su počinjena u okviru službene dužnosti. Kako kaže, treba biti jasno navedeno šta spada u ta krivična djela i od čega su prvenstveno parlamentarci zaštićeni.

“To nije urađeno ovakvim Zakonom o imunitetu BiH koji je sada na snazi. Smatram da bi trebalo tačno navesti i definisati koja krivična djela iz Krivičnog zakona BiH spadaju u taj imunitet. Da se izdvoje djela koja su u vezi s korupcijom, da nema imuniteta za ona djela od kojih se ostvaruje određena imovinska korist. To je neophodno uraditi jer ovako postoji generalni stav i nije pravično. Kada postoji generalni navod onda se može odnositi na sve što su počinili u okviru svoje službene dužnosti. Trba se navesti koja su to krivična djela, ali i koja nisu koja spadaju pod taj imunitet. Široka je definicija ta ‘u okviru službene dužnosti’ i zbog toga je treba precizirati”, dodala je.

Šta štiti Dodika od krivične odgovornosti?

Milorad Dodik koji trenutno obnaša funkciju predsjednika Republike Srpske, a mandat prije tog imao je kao član Predsjedništva BiH. Prema Zakonu o imunitetu on je zaštićen od građanske, ali ne i krivične odgovornosti. S obzirom na to da je odveć poznata njegova retorika u kojoj propituje ustavnost, ali i državnost BiH te entitet stavlja iznad države, zatim organizuje referendume, negira državne institucije, ali i genocid, ineteresovalo nas je da li i zbog čega njega štiti imunitet od procesuiranja.

Tužilaštvo BiH je formiralo nekoliko predmeta u vezi s negiranjem genocida, međutim, sve je na tome stalo.

“Kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida uvedeno je i to krivično djelo govor mržnje. Međutim, problem je što je kod tog krivičnog djela uslov za negovo postojanje to da izazove nelagodu, nemir ili bilo kakve negativne posljedice po javnost ili šire javno mnijenje. Kada neko izražava svoj stav, to je njegov stav ako njime nije prouzrokovao određene posljedice ili štetu i tu je poteškoća u pronalaženju tog krivičnog djela. Jedino se može raditi o kleveti i za to dobiti nekakve manje sankcije. Radila sam dugo u Tužilaštvu BiH i znam da su se tada trudili prikupiti mnoštvo dokaza i u ovom slučaju o negiranju genocida bi zaista morali ispitati veliki broj svjedoka kako bi dokazali da postoji krivično djelo. Vjerovatno traju dugo i istrage po tim prijavama”, pojasnila je Dobojlić.

Dakle, pojašnjenja radi, svi nosioci zakonodavnih funkcija u Bosni i Hercegovini – parlamentarci, imaju imunitet od krivičnog progona i građanskih parnica, ako se radi o djelu povezanom s funkcijom koju obavljaju. Nosioci izvršnih funkcija – predsjednici, potpredsjednici, zamjenici predsjednika i ministri, su pod imunitetom od parničnog postupka, također u predmetima koji se odnose na posao koji obavljaju.

Zaštićeni su i sve sudije i tužioci

S druge strane, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću u članu 87 definiše da su svi članovi ovog tijela oslobođeni građanske odgovornosti za sva mišljenja ili odluke koje su donijeli u okviru službenih dužnosti. Od krivične i građanske odgovornosti istim zakonom oslobođeni su i sudije i tužioci.

Navedeno je i to da posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije ili tužioca.

Ko se pozvao na imunitet?

Kada je riječ o pozivanju na imunitet važno je istaći da je to učinio nekadašnji predsjednik Federacije BiH Živko Budimir 2013. godine. On, upravo zbog imuniteta nije uhapšen, ali mu je bilo ograničeno kretanje. Budimir se tada sumnjičio za koruptivna djela i primanje mita za pomilovanja.

Nedavno je bio, tačnije, 19. novembra 2022. godine još jedan slučaj poziva na imunitet, ali ovog puta riječ je o onom diplomatskom.

Zaposlenik OHR-a pokosio maloljetnice, neće se goniti zbog imuniteta

Naime, član kabineta visokog predstavnika Christiana Schmidta – Marcus Morgner, skrivio je saobraćajnu nesreću u kojoj su teške tjelesne povrede zadobile dvije maloljetne osobe.

Nesreća se dogodila 12. novembra na pješačkom prelazu nedaleko od OHR-a u ulici Zagrebačka. Morgner je tada vozeći motocikl udario dvije osobe koje su prevezene na KCUS.

Međutim, Morgner nije odgovarao jer se pozvao na diplomatski imunitet. U tom slučaju je samo Njemačka čiji je on diplomata mogla opozvati njegov imunitet i odlučiti da li će se protiv njega pokretati postupak. Međutim, o tome nije bilo nikakvog zvančnog oglašavanja.

I članovi CIK-a imaju imunitet

Važno je naglasiti i to da je nedavno Milorad Dodik najavio da će protiv članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine podnijeti krivičnu prijavu u vezi sa ponovnim brojanjem glasova na cijeloj teritoriji Republike Srpske, međutim, i njih imunitet štiti i oni ne mogu biti krivično gonjeni.

Dodik najavio žalbu sudu i krivične prijave protiv članova CIK-a

Ta stavka je navedena u Izbornom zakonu u članu 2.8 stav 1 i 2:

“Članovi CIK BiH uživaju imunitet od krivičnog gonjenja, za postupke izvršene u okviru dužnosti i obaveza, a koji su utvrđeni ovim i drugima zakonima, te da se članovi CIK BiH se u bilo koje vrijeme, mogu pozvati na ovaj član zakona”.

Dok bh. zvaničnici uživaju imunitet od krivičnih djela prema zakonu koji je, pravni stručnjaci smatraju, neprecizan i zreo za izmjene i dopune, Švedska, s druge strane, jedna od zemalja koja se može smatrati primjerom demokratije, uopće nikome ne daje pravo na imunitet. U toj zemlji smatraju da se tako na najbolji način definiše odgovornost nosilaca javne dužnosti prema javnosti.

Bez prava na zastupnički imunitet, njima se može suditi na sudu kao i svakoj drugoj osobi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad