Nekada giganti, danas najveći gubitnici, dobri uglavnom kao partijski plijen – javna preduzeća u Republici Srpskoj primjer su posljedica nastalih lošim upravljanjem, ali i zaboravnosti vlasti. Svako malo na velika zvona najavljuje se reforma koja se brže - bolje zaboravi.

Počelo je uz velike riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na “X”-u, o obračunu sa kriminalom u Šumama, nastavljeno uz male noćne razgovore u Palati i velika obećanja o prestanku političkih imenovanja u javnom preduzeću, da bi se stiglo do onoga što su “nevjerne Tome” od početka slutile.

“Iskreno onako, teško je ovdje stanje popraviti za 10-15 dana, ovdje je potrebno vrijeme”, naveo je 19. novembra ove godine Blaško Kaurin, v.d. direktora Šuma RS.

A vrijeme koje je prošlo od prvih najava o obračunu sa kriminalom u Šumama do izjava koje sada liče na opravdanje za neuspjeh u zaborav je bacilo priče o pokretanju krivične odgovornosti zbog brojnih zloupotreba i minusa od 6,3 miliona KM samo u ovoj godini. U zaboravu su i najave premijera sa početka akcije u Šumama.

“Ja ću tražiti da u narednih ne duže od sedam dana imamo tematske sjednice Vlade po pitanju rada javnih preduzeća. Nisu ovdje u pitanju samo Šume nego i sva ostala javna preduzeća, mislim da treba da budu predmet jedne posebne tematske sjednice”, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

Od ove Viškovićeve najave do danas prošlo je ne sedam, nego 25 dana tokom kojih više nije bilo pomena o tematskoj sjednici Vlade i analizi rada drugih javnih preduzeća. Vrijeme je potisnulo ne samo tu, nego i druge Viškovićeve velike najave o reformama i sređivanju stanja u javnim preduzećima, pa i onu datu prilikom preuzimanja drugog mandata na čelu Vlade da će situacija biti uređena do 2025. godine. Oni koji rad institucija prate ispunjenje najava i ne očekuju.

“Neke ozbiljne reforme ja ne očekujem iz razloga što smo se nagledali nekih pompeznih najava u nekom prethodnom periodu. Sjećate se, nedavno je bila najava jedan funkcioner jedna plata, od toga nije bilo ništa, čak su izmijenili Zakon o sukobu interesa da ozakone neke pojave sukoba interesa. Također, bile su najave da će se izvršiti čistka onih radnika koji ne dolaze na posao, tako da ni od ove priče ne očekujem ništa veliko”, pojasnio je Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

Jer javna preduzeća za ovdašnje političke aktere predstavljaju plijen koji se dijeli nakon izbora i oko kojeg se lome koplja prilikom sklapanja koalicionih sporazuma. Zato se u javnim preduzećima uglavnom mijenaju samo imena na ključnim funkcijama dok se milioni gubitaka samo gomilaju. Primjer su i Željeznice Republike Srpske koje su za devet mjeseci ove godine ostvarile minus od 22,5 miliona KM.

“Mi smo u situaciji da javna preduzeća moraju biti organizovana po korporativnom sistemu, to u prevodu znači da je Vlada vlasnik i onda ona postavlja menadžere najbolje moguće i ako nisu uspješni ona ih mijenja. Hoću da kažem, nema nikakve veze sa partijom, politikom, aktivistima itd. rodbinskim odnosima i slično”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Zbog toga, umjesto da donose novac u budžet, 223 javna preduzeća u Republici Srpskoj budžet uglavnom samo dodatno prazne. Tome, bar za sada, ne pomažu ni evropska uslovljavanja jer uslovljavanje evropskog puta reformom javnih preduzeća kroz 14 prioriteta nije dalo rezultate.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje