Od 'historijskog koraka' do gotovo potpunog zastoja: BiH deset godina vrti ista obećanja

"Nije to samo komad papira, već nova stranica u odnosima BiH i EU, historijski korak", tim riječima Federica Mogherini, tada na čelu EU diplomatije, pozdravila je potpisivanje izjave oba doma Parlamentarne skupštine BiH kojom su se opredijelili za reforme u okviru procesa pristupanja EU.

Ranije su izjavu usaglasili lideri parlamentarnih stranaka, a nakon toga i članovi Predsjedništva BiH.

Ista lica, ista obećanja

Političari koje smo gledali 2015. godine manje-više su ista lica koja ćemo gledati i u novom sazivu Parlamentarne skupštine BiH. Te 2015. zajednički su se opredijelili za evropski put, nekoliko godina kasnije to će ponoviti, no danas, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, Bosna i Hercegovina nikada nije bila dalje od zvaničnog Brisela.

Nizale su se inicijative, sporazumi, odluke, poneki zakon i mnogo blokada. Došao je još jedan novi saziv i krenulo je dobro. Do kraja 2024. sve je stalo.

"U prvoj godini napravljen je iskorak, a onda je postalo jasno da SNSD i HDZ nisu spremni ići naprijed. Kada dođu stvarna pitanja EU, stvarne vrijednosti, odsustvo etničkog elementa, onda vidite da oni nisu spremni izaći iz sistema kojeg imamo, a koji nije kompatibilan sa evropskim vrijednostima."

"BiH je status pregovarača dobila za dvije godine i nije ga znala iskoristiti"

No, da budemo pošteni, pitanje je koliko smo zaista zaslužili ranije kandidatski status, a potom i otvaranje pristupnih pregovora, komentira Haris Plakalo.

"Jer 2019. godine iz famoznog mišljenja EK i četiri oblasti sa 14 prioriteta do 2022. godine, kada je BiH dobila status kandidata, ništa nije implementirano. A onda smo došli u mart 2024. i dobili smo od 14 prioriteta izvedeno osam tačaka i opet ništa nismo uradili, ali smo se provukli i dobili status pregovarača. Da podsjetim da je Sjevernoj Makedoniji od statusa kandidata do statusa pregovarača trebalo 15 godina. BiH je to dobila za dvije godine i ponovo to nismo znali iskoristiti."

U međuvremenu smo ostali na dva zakona, Zakonu o sudu i Zakonu o VSTV-u, te imenovanju glavnog pregovarača kao uslovu da se evropski put pomakne. No, dogovora nije bilo.

Ostali su na čekanju i sporazumi o Instrumentu i zajmu, zbog čega BiH ostaje jedina zemlja koja nije povukla nijednu KM iz fonda Plana rasta vrijednog blizu dvije milijarde. I pitanje je hoće li.

"Mi nismo primarno protiv evropskog puta, ali nismo za politike koje devastiraju RS. Vidim da oni idu za tim da se neki zakoni ponovo stave na dnevni red. Može da razgovaramo ukoliko to bude zadovoljilo naše pozicije."

"Mi ćemo ući u Evropu, ali pod našim uslovima"

Govoreći o BiH, evropska komesarka za proširenje Marta Kos nedavno je izjavila kako je za BiH potreban novi pristup jer očito ni novac ni postojeća metodologija ne pomažu.

Da li može biti kompromisa, Predrag Kojović kaže:

"Evropa drugačije razmišlja. I mislim da to što Dodik i Čović često kažu mi ćemo ući u Evropu, ali pod našim uslovima, da se zadrži sistem etničke demokratije, to vam je kao da kažete želim osvojiti Zlatnu loptu, ali ne bih da igram fudbal. Njima je svaka promjena sadašnjeg sistema neprihvatljiva, a EU zahtijeva promjenu sadašnjeg sistema."

Riječi treba pretočiti u konkretna djela

I gdje smo sad? Evropski zvaničnici nastavit će podsjećati ovdašnje političare na izjave koje su potpisali, poput one iz 2015. godine.

"Moja poruka naglašava važnost formiranja vlasti na svim razinama kako bi se što prije pokrenuo proces evropskih integracija koji, nažalost, u posljednjih godinu dana nije bio osobito uspješan. Evropske integracije, barem deklarativno, cilj su svih političkih subjekata u zemlji, ali sada je trenutak da se te riječi pretoče u konkretna djela", kazao je, između ostalog, šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.