Koliko su opasne savremene manifestacije fašizma, jesmo li iz historije naučili dovoljno, gdje danas prepoznajemo antisemitizam, a gdje relativizaciju zločina i ideologija koje su dovele do najvećih tragedija 20. vijeka? O tome su za N1 govorili Eli Tauber iz Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine i historičar i politički analitičar Dragan Markovina.

Tauber, čiji je doktorski rad posvećen Holokaustu, upozorio je da samo sjećanje na žrtve nije dovoljno ukoliko društva ne istražuju prošlost i ne prepoznaju procese koji mogu dovesti do ponavljanja zločina.

"Mi jednostavno moramo nastaviti da živimo i moramo da razvijamo društvo, a ne možemo ga razvijati ako ne uložimo malo u istraživanje onoga što se desilo u historiji", kazao je Tauber.

Podsjetio je na približno šest miliona Jevreja ubijenih tokom Holokausta i upozorio da antisemitizam nije nestao.

"Činjenica je da taj antisemitizam nije nikada prestao i da se on iznenada razvio u nešto potpuno neočekivano", rekao je Tauber.

Kako je naveo, danas se Jevreji u pojedinim velikim svjetskim gradovima ne osjećaju sigurno.

"Mi danas imamo situaciju da neko ko je, recimo, Jevrej nije siguran u Parizu, nije siguran u New Yorku, nije siguran u Torontu. I da ne govorim o Švedskoj i nekim drugim zemljama", kazao je.

"Mi nemamo znanje kako nastaje fašizam"

Govoreći o 9. novembru i godišnjici rušenja Starog mosta, Markovina je poručio da datumi nose snažnu simboliku.

Stari most u Mostaru srušen je 9. novembra 1993. godine u 10:16, nakon granatiranja.

Markovina je kazao da je i sam dugo vjerovao da jednom stečeno historijsko znanje ostaje trajno u društvu, ali da se pokazalo da to nije tako.

"Ja sam vjerovao kad jedanput čovječanstvo ili neko društvo stekne neko znanje, da je onda to znanje nepovratno, da je ono tu i da će ono biti tu danas, sutra, za 10, 15 godina. Međutim, to nije istina", rekao je Markovina.

Prema njegovim riječima, jedna generacija može usvojiti određena znanja i historijske lekcije, dok ih već sljedeća, u drugačijim okolnostima, može izgubiti.

Poseban problem vidi u tome što društva možda znaju šta se dogodilo i koliko je ljudi stradalo, ali ne prepoznaju procese koji prethode fašizmu.

"Mi možda imamo znanje šta se dogodilo, mi imamo znanje o broju žrtava ovoga ili onoga, ali mi nemamo znanje kako nastaje fašizam, kako se kolektivna svijest mijenja i kako se pomalo isključuju drugi ljudi", upozorio je Markovina.

Podsjetio je na brzinu kojom je nacistički režim nakon Hitlerovog dolaska na vlast počeo uklanjati građanska prava, progoniti Jevreje, ljevičare i političke protivnike.

"Danas također ljudi to neće ili ne mogu prepoznati i to je naš problem", kazao je.

Upozorio je da mete isključivanja danas nisu samo Jevreji.

"Danas su to i migranti i, naravno, istina je što je rekao gospodin Tauber, porast antisemitizma je vidljiv i na Zapadu, ali je porasla i mržnja prema migrantima i prema ljevičarima, evo i kod nas, i prema svakome ko se ne uklapa u ovaj obrazac poželjnog većinskog", naveo je Markovina.

"Budućnosti bez osvješćivanja dolaska fašizma, kako on dolazi, nema, a sve više taj fašizam se vraća na scenu i u Evropi, a da ne govorimo kod nas gdje su antiheroji, odnosno fašisti i kolaboracionisti Drugog svjetskog rata itekako na cijeni", poručio je.

Tauber: Ni obrazovni sistem nije uradio dovoljno

Tauber smatra da posebnu odgovornost u borbi protiv fašizma i antisemitizma imaju obrazovni sistem i mediji.

"Mediji igraju određenu ulogu medijatora, ali nisu istaknuti u borbi protiv fašizma i antisemitizma. Oni jesu po datumima. Znači, kad dođe taj određeni datum, onda se svi sjete tog datuma i hajmo sad o tome govoriti", rekao je.

Problem je, smatra, što nema kontinuiranog obrazovanja mladih o tome šta predstavljaju fašizam i antisemitizam.

"Mi nismo ništa uradili, čak ni u obrazovnom sistemu, koji je najvažniji u svemu tome, da mlade osposobimo da pozitivno razmišljaju i da shvate šta je fašizam u suštini, šta je njegov problem, šta je antisemitizam u suštini", kazao je Tauber.

Markovina: Bez političke moći nema promjene

Markovina smatra da obrazovanje, mediji i javno djelovanje pojedinaca nisu dovoljni ukoliko ne dođe i do političkih promjena.

"Ne postoji način da se društvo mijenja ako ne dođete na vlast", rekao je.

Kako je naveo, na prostoru dijela bivše Jugoslavije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, dugo su na vlasti politike koje veličaju pripadnike kolaboracionističkih pokreta iz Drugog svjetskog rata.

"I oni upravljaju i obrazovnim sistemom i dobrim dijelom medija, ne svima, naravno", kazao je.

Zbog toga poziva na politički angažman ljudi koji žele promijeniti društvo.

"Mi smo svi i dalje naučili bježati od političkog angažmana zato što su političari prljavi, zato što je to odbojno, jer je to ovako ili onako, ali nema bez toga ništa", poručio je Markovina.

Tauber: U BiH ne osjećamo pritisak zato što smo Jevreji

Na pitanje šta danas znači biti Jevrej, Tauber je napravio jasnu razliku između položaja Jevreja u Bosni i Hercegovini i u nekim drugim dijelovima svijeta.

"Mi u Bosni ovdje nemamo nikakvih problema. I to je ono što je pozitivno, što je prosto nevjerovatno da u jednoj zemlji u kojoj ima toliko nacionalizama i svega, da se prema Jevrejima svi odnose pozitivno", rekao je.

Kako je naveo, u BiH ne osjeća pritisak da se kao Jevrej mora opravdavati zbog onoga što se događa u Izraelu i Gazi.

"Meni je jako drago što živim sa takvim ljudima, što ljudi oko mene ne upiru prstom u mene i ne okrivljuju me za nešto što se dešava u svijetu, u Izraelu, u Gazi i tako dalje, zato što znaju da ja nisam kriv za to", kazao je Tauber.

Istovremeno je upozorio na nedovoljno institucionalno sjećanje na stradanje sarajevskih Jevreja.

Prema podacima koje je iznio, prije Drugog svjetskog rata u Sarajevu je živjelo oko 12.500 Jevreja, od kojih je oko 8.500 stradalo u Holokaustu.

"Ima li igdje ikakvo obilježje? Da li postoji u gradu ikakav, ne mora biti spomenik, ali ikakav podsjetnik da znamo da su u ovom gradu nekada živjeli Jevreji?", upitao je Tauber.

Smatra da obilježavanje stradanja Jevreja ne smije biti samo obaveza Jevrejske zajednice, već države.

"Nama izostaje država", poručio je.

"Fašizam kao stanje svijesti je normaliziran"

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Markovina je ocijenio da nacionalna i vjerska pripadnost i dalje imaju preveliku ulogu u društvenom i političkom životu.

Ukazao je na posljedice posljednjeg rata, protjerivanja, ubistva i činjenicu da se pripadnici manjinskih zajednica u mnogim sredinama ni danas ne osjećaju potpuno ravnopravno.

"Ovo je zemlja sa strukturalnom nepravdom i možda nečim što nije pro forme, nije fašizam na papiru, ali je fašizam u realnosti", kazao je Markovina.

Posebno je upozorio na radikalizaciju dijela novih generacija i prisustvo fašističkih simbola u javnom prostoru.

"Vi na zidovima, evo po Mostaru, imate kukaste križeve na svakom drugom koraku. I to je već toliko normalizirano da ako sad ja nešto kažem, gledaju me – 'pa ja to i ne vidim', reći će neko. Ali ja vidim. I to nije slučajno", rekao je.

Njegova poruka je da takve pojave ne treba posmatrati kao izolirane incidente.

"Radi se o tome da je ovdje činjenica da je fašizam kao stanje svijesti normaliziran. I normaliziran je u svakodnevnom životu", upozorio je Markovina.

Tauber podsjetio na priču svoje bake

Tauber je na kraju razgovora podsjetio i na primjere međuljudske solidarnosti iz Drugog svjetskog rata.

Ispričao je kako je njegova baka bježala iz Sarajeva prerušena u muslimanku, nakon što joj je Zejneba Hardaga dala zar i dimije, te kako joj je kasnije žena srpske nacionalnosti, udata za Hrvata, slala novac dok je bila u internaciji na Hvaru.

"Ljudi su imali odnos koji nisu kvarili, koji su htjeli da sačuvaju pošto-poto i do kraja, dok god mogu. I to je nešto što mi moramo cijeniti", rekao je Tauber.

Poručio je da ljudi ne smiju čekati da probleme društva riješi neko drugi.

"Mi moramo dati svoj doprinos i moramo učestvovati. Ne smijemo se udaljiti i reći: 'To neko drugi neka rješava' ili 'To mene ne interesuje'. Mi to moramo promijeniti i dovesti da sistem bude normalan", zaključio je Tauber.