Od "nefunkcionalne države" do geopolitičke "prijetnje": Opasna nova faza lobističkih narativa o BiH u Washingtonu

Dok su raniji pokušaji utjecaja uglavnom predstavljali Bosnu i Hercegovinu kao institucionalno nefunkcionalnu državu, novi tekstovi sve češće je prikazuju kao potencijalni sigurnosni problem za NATO i Zapad, istovremeno uklapajući regionalne političke sporove u šire ideološke i geopolitičke narative.

Od ustavne debate do sigurnosnog narativa

U tekstu pod naslovom “Republika Srpska zaslužuje nezavisnost”, autorica Anath Hartmann oslanja se na intervju s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, iznoseći tvrdnje o rastu ekstremizma u Bosni i Hercegovini i potrebi za nezavisnošću Republike Srpske.

U tekstu se, između ostalog, navodi da su “radikalne grupe podsticane”, dok Dodik tvrdi da su "radikalizovane grupe finansirane od istih aktera koji finansiraju Islamsku državu: Iran, Saudijska Arabija i drugi".

Dalje se navodi da povratnici sa sirijskog i iračkog ratišta predstavljaju “direktnu prijetnju sigurnosti Bosne i Hercegovine, ali i regiona i šire”.

Drugi tekst, “Islamistička država na granici NATO-a?”, autora Maxa Primorca, ide korak dalje, predstavljajući Bosnu i Hercegovinu kao potencijalni sigurnosni izazov unutar Evrope. U tekstu se tvrdi da Balkan “ponovo ključa” te upozorava na navodnu prijetnju NATO-u, uz tvrdnje da Sarajevo više nije simbol multietničkog suživota već grad u kojem su “džamije finansirane iz Zaljeva” i gdje su “nikabi kakvi se vide u Afganistanu” sve češći.

Ovakvo pozicioniranje značajno mijenja okvir političke debate o Bosni i Hercegovini. Umjesto ustavno-pravnog pitanja, država se prikazuje kroz prizmu globalnih sigurnosnih prijetnji, uključujući Iran, politički islam i međunarodni terorizam.

Prepoznatljiv obrazac političke komunikacije

Struktura oba teksta podsjeća na komunikacijske strategije koje su ranije identifikovane u analizama lobiranja povezanog s političkim rukovodstvom Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.

Zajednički element ovih narativa jeste insistiranje na religijskom identitetu političkih aktera u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci se u tekstovima gotovo isključivo opisuju kao “muslimani”, čime se politički sukobi reinterpretiraju kao civilizacijski i sigurnosni.

Takav diskurs posebno rezonira unutar dijela američkog političkog spektra u kojem dominiraju teme borbe protiv političkog islama, sigurnosnih prijetnji i zaštite kršćanskih zajednica.

Izvoz američkih kulturnih i političkih sukoba na Balkan

Nova generacija tekstova o Bosni i Hercegovini pokazuje i pokušaj uklapanja regionalnih političkih sporova u teme koje dominiraju američkim političkim i ideološkim podjelama.

Primorac u tekstu upozorava da bi Bosna i Hercegovina mogla postati “islamistička država na granici NATO-a”, dok Hartmann Dodikove političke ciljeve povezuje sa širim globalnim sukobom između Zapada i političkog islama.

Takav transfer narativa može dovesti do pojednostavljivanja kompleksnih političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, ali i do njihove reinterpretacije kroz ideološke sukobe koji dominiraju američkom unutrašnjom politikom.

Upravo takav pristup omogućava regionalnim političkim akterima da vlastite političke ciljeve predstave kao dio šire globalne sigurnosne borbe, čime se povećava njihova vidljivost u međunarodnim političkim raspravama.

Uloga američkih političkih medija i lobističkih mreža

The Washington Times je konzervativni politički dnevni list sa sjedištem u Washingtonu koji je godinama predstavljao platformu za političke komentare i vanjskopolitičke analize namijenjene prije svega republikanskim i sigurnosnim krugovima u američkom političkom sistemu.

Iako tekstovi objavljeni u rubrikama komentara ne predstavljaju zvaničnu američku politiku, takvi sadržaji često utiču na oblikovanje političkog diskursa u Washingtonu, posebno kada su povezani s think-tank analizama, kongresnim svjedočenjima ili lobističkim aktivnostima.

Objavljivanje ovakvih tekstova dolazi u trenutku kada su aktivnosti lobiranja Republike Srpske u SAD-u dokumentovane kroz ugovore s konsultantskim i lobističkim firmama, kao i kroz značajna budžetska izdvajanja za političku promociju u Washingtonu.

Uklapanje lokalnih sporova u globalne geopolitičke teme

Nova retorika o Bosni i Hercegovini uklapa regionalne političke sporove u širi međunarodni kontekst koji uključuje rivalstvo sa Iranom, sigurnosne izazove NATO-a i američku politiku prema Bliskom istoku.

Hartmann u tekstu Dodikovu političku strategiju povezuje s promjenama u američkoj administraciji, navodeći njegovu izjavu da je Trumpova administracija "prilika za nezavisnost".

Takva retorika sugerira pokušaj povezivanja lokalnih političkih ciljeva sa širim globalnim političkim promjenama.

Političke posljedice?

Iako autorski tekstovi u američkim medijima ne predstavljaju zvanične stavove američke vlade, oni mogu imati značajan utjecaj na međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

U slučaju Bosne i Hercegovine, ponavljanje narativa koji državu predstavljaju kao sigurnosni ili ideološki sukob može uticati na međunarodne političke debate o ulozi međunarodne zajednice, stabilnosti Dejtonskog sporazuma i budućem pravcu zapadne politike prema regionu. Jasno je da sve izraženije preklapanje američkih političkih i ideoloških sukoba s regionalnim sporovima na Balkanu može dodatno zakomplikovati diplomatske procese u Bosni i Hercegovini i regiji.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad